BiH Depoziti stanovništva u značajnom porastu
Prema službenim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, depoziti sektora stanovništva u lipnju 2025. zabilježili su godišnji rast od 1,74 milijarde KM, odnosno 10,5 posto. Ukupna godišnja stopa rasta svih depozita iznosila je 7,9 posto, što odgovara povećanju od 2,53 milijarde KM.
Na godišnjoj razini, depoziti privatnih poduzeća porasli su za 680,7 milijuna KM (9,3%), vladinih institucija za 121,8 milijuna KM (2,9%), a ostalih domaćih sektora za 177,3 milijuna KM (9,6%). Istodobno, depoziti nefinancijskih javnih poduzeća smanjeni su za 190,7 milijuna KM (9,5%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju lipnja iznosili su 34,53 milijarde KM, što je mjesečno povećanje od 236,3 milijuna KM (0,7%).
Mjesečni rast depozita zabilježen je u sektoru kućanstava za 95,3 milijuna KM (0,5%), u privatnim poduzećima za 203,7 milijuna KM (2,6%) te u ostalim domaćim sektorima za 15,1 milijun KM (0,8%). Pad je zabilježen kod nefinancijskih javnih poduzeća (–61,2 milijuna KM ili –3,3%) i vladinih institucija (–16,6 milijuna KM ili –0,4%).
Ekonomist Igor Gavran za „Nezavisne novine“ ističe kako rast štednje dijelom ima logične razloge, poput nedostatka razvijenog tržišta kapitala, ograničenih investicijskih prilika te visokih iznosa potrebnih za ulaganje u nekretnine. Ipak, dio ovog trenda ostaje neobjašnjen, osobito s obzirom na niske kamatne stope i gubitak realne vrijednosti novca zbog inflacije.
Prema njegovim riječima, rast štednje vjerojatno odražava i dubok jaz između manjeg broja imućnih građana, koji si mogu priuštiti štednju, i većine koja se zadužuje. Gavran dodaje da su kamatne stope na štednju u inozemstvu uglavnom veće nego u BiH, dok sigurnosni faktor banaka, unatoč slabom pravnom sustavu i nesigurnosti imovine, i dalje privlači dio štediša.
Kako su „Nezavisne“ ranije izvijestile, i krediti kućanstvima bilježe značajan rast – za 10,2 posto ili 2,48 milijardi KM u godinu dana. Najveći godišnji rast zabilježen je u sektoru kućanstava (+1,23 milijarde KM ili 10,1%), slijede privatna poduzeća (+826,4 milijuna KM ili 8,1%), vladine institucije (+278,1 milijun KM ili 25,1%), nefinancijska javna poduzeća (+92,8 milijuna KM ili 16,0%) te ostali domaći sektori (+59,5 milijuna KM ili 23,5%).
