BiH Dobit banaka u padu: Raste zabrinutost zbog moguće krize
Iako su sve banke u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju ove godine poslovale pozitivno, vijest o padu dobiti izazvala je pozornost javnosti i otvorila pitanje je li na pomolu ozbiljnija kriza. Prema izvješću Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u razdoblju od siječnja do ožujka banke su ostvarile dobit od 147,9 milijuna KM, što je 26,5 milijuna KM manje nego u istom razdoblju prošle godine – pad od 15,2 posto, prenosi večernji.ba.
Unatoč dobrim pokazateljima i stabilnom poslovanju, mnogi se pitaju što stoji iza ovih rezultata. Ekonomski analitičar, koji je želio ostati anoniman dok se ne napravi detaljnija analiza, poručuje da zasad nema razloga za paniku:
– Operativna profitabilnost banaka je očuvana, a financijski sustav stabilan. Ipak, izazovi koje nosimo još od pandemije, preko ratnih sukoba, do visoke inflacije, i dalje su prisutni. Malo je pokazatelja da će se situacija u skorije vrijeme popraviti.
Podsjetio je na razdoblje od 2008. do 2013., kada su loši krediti, masovna nezaposlenost i gašenje poduzeća ozbiljno uzdrmali gospodarstvo. Današnja situacija, kaže, nije takva – broj loših kredita nikad nije bio manji, zaposlenja ima za one koji žele raditi, a visina plaća ovisi o individualnim pregovorima.
Rast kreditne aktivnosti unatoč nesigurnim vremenima
Podaci pokazuju da je do 31. ožujka ukupan iznos plasiranih kredita porastao za 572 milijuna KM u odnosu na kraj prošle godine. Građani se nastavljaju zaduživati, iako pad kamata u BiH nije pratio trend Europske središnje banke (ESB), koja je od lipnja prošle godine čak pet puta snižavala stope.
U BiH, međutim, nije bilo velikih oscilacija kamatnih stopa u posljednjih pet godina. Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH ranije su poručili da domaće kamate ostaju stabilne i usporedive s prethodnim razdobljem te da kreditna aktivnost ne ovisi izravno o kretanjima u EU.
Priprema za moguće udare
Iz Agencije upozoravaju kako najveći rizici dolaze izvan financijskog sektora – političke nestabilnosti, globalni sukobi, povećanje carina, poremećaji u opskrbnim lancima i drugi vanjski faktori. Njihov utjecaj na BiH već se osjeti, a u slučaju daljnjih pogoršanja, institucije i građani trebali bi biti spremni na nove izazove.
