Stručnjaci sve ozbiljnije upozoravaju na zabrinjavajuće trendove u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine – zemlja koja je donedavno bila izvoznik električne energije danas sve više ovisi o uvozu. Uz rast cijena na tržištima i pad domaće proizvodnje, sve je izvjesnije i novo povećanje cijena struje za građane.
Glavni razlog rasta uvoza struje, kako navode iz Elektroprivrede BiH, jest pad proizvodnje električne energije uslijed manjka ugljena. Tijekom prošle godine rudnici su proizveli milijun tona manje ugljena, što je izravno utjecalo na rad termoelektrana i ukupnu proizvodnju.
„Energetski gledano, radi se o oko 1.000 GWh neproizvedene električne energije, a zbog sušnih hidroloških prilika nismo uspjeli nadoknaditi manjak iz hidroelektrana. Zbog toga smo bili prisiljeni na veći uvoz kako bismo zadovoljili potrebe elektroenergetskog sustava BiH“, stoji u priopćenju Elektroprivrede BiH.
Ovaj povećani uvoz događa se u vrijeme kada su cijene na energetskim burzama znatno porasle. Samo u prva četiri mjeseca ove godine za uvoz struje izdvojeno je čak 220 milijuna maraka više nego u istom razdoblju prošle godine.
„Zbog nepostojanja državnog Zakona o električnoj energiji i činjenice da BiH još nema svoju burzu električne energije, nismo u mogućnosti trgovati direktno. Dok struju izvozimo po cijeni od 100 eura po megavat satu, uvozimo je po cijenama od 300 do 400 eura. To stvara ogroman financijski gubitak“, pojašnjava energetski stručnjak Nihad Harbaš.
Ekonomist Admir Čavalić ističe da rast uvoza nije posljedica gospodarskog rasta, već pada domaće proizvodnje. „Kako bi se nadoknadila razlika između ponude i potražnje, pribjegava se uvozu. To stvara pritisak na opskrbljivače da povećaju cijene, prvo prema poslovnim subjektima, a potom i prema kućanstvima. Taj trend već je vidljiv u oba entiteta i u Brčko distriktu.“
Situaciju dodatno otežava i činjenica da Elektroprivreda BiH često preprodaje viškove električne energije po cijenama nižim od tržišnih, što je u 2022. godini rezultiralo propuštenim prihodom od čak 32 milijuna eura.
„Ovakav način poslovanja dugoročno šteti domaćem gospodarstvu i samim elektroprivredama. Ako se naši kapaciteti ispravno koriste, ne samo da možemo zadovoljiti vlastite potrebe po nižim cijenama, već imamo i potencijal za snažan izvoz i dodatni prihod“, naglašava ekonomski analitičar Igor Gavran.
No realnost je drugačija – proizvodnja u rudnicima Federacije BiH u posljednjih šest godina gotovo je prepolovljena. Istodobno, izgradnja novih energetskih kapaciteta – osobito onih iz obnovljivih izvora – odvija se presporo, a izostaje i institucionalna potpora za korištenje sredstava iz Plana rasta.
„Kapaciteti se loše koriste, a sve češće dolazi do zastoja u radu, osobito u Republici Srpskoj. U Federaciji BiH najveći problem ostaje nedostatak ugljena, no postoje i drugi izazovi. Investicije su minimalne, a planirani projekti se ne realiziraju“, dodaje Gavran.
Bez značajnih ulaganja i povećanja domaće proizvodnje, BiH se suočava sa sve skupljim uvozom i nesigurnom opskrbom. Prva konkretna posljedica mogla bi biti – nova poskupljenja električne energije za građane.
