BiH Rast izvoza ne prati smanjenje uvoza: Najveći gubitci u prehrambenom sektoru
Bosna i Hercegovina bilježi rast vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovici 2025. godine, ali i dalje uvozi znatno više nego što izvozi. Ukupna robna razmjena od siječnja do lipnja iznosila je 23,6 milijardi KM, što je povećanje od 4,83% u odnosu na isti period lani. Izvoz je porastao na 8,65 milijardi KM (+5,42%), dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM (+4,5%). Time je vanjskotrgovinski deficit dosegnuo 6,3 milijarde KM.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu, Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH, zajedno s ekonomisticom Belmom Alihodžić, predstavio je najnovije pokazatelje trgovinske razmjene.
Uz porast izvoza, domaća proizvodnja i dalje nedovoljna
Ćeranić je naglasio da, iako se bilježe znakovi industrijskog oporavka, globalna ekonomska nestabilnost i dalje utječe na tržišta. Povećanje uvoza u BiH prvenstveno je rezultat rasta domaće potrošnje, većeg uvoza sirovina i poluproizvoda te stabilnijih prihoda građana. Domaća proizvodnja ne može u potpunosti zadovoljiti unutarnje potrebe, osobito u prehrambenoj industriji, elektronici i autoopremi. Također, infrastrukturni projekti zahtijevaju veći uvoz građevinskog materijala.
EU ostaje glavni partner, CEFTA s najvećim rastom
Europska unija i dalje dominira vanjskotrgovinskom razmjenom BiH – na nju otpada više od dvije trećine ukupnog izvoza (66%) i gotovo 68% uvoza. Izvoz u EU iznosio je 6,36 milijardi KM, a uvoz 9,91 milijardu KM. Trgovina s CEFTA zemljama bilježi najbrži rast – izvoz je iznosio 1,42 milijarde KM, a uvoz 2,34 milijarde KM. Blagi pad izvoza zabilježen je prema tzv. Trećim tržištima, iako uvoz s tih tržišta raste, osobito iz Kine.
Najveći deficit u prehrambenom sektoru
Najveći vanjskotrgovinski gubitak BiH i dalje bilježi u prehrambenom sektoru, s deficitom većim od 2 milijarde KM, što čini trećinu ukupnog trgovinskog manjka. Samo razmjena mesa donosi negativnu bilancu od 245,3 milijuna KM, dok su pića i alkohol odgovorni za dodatnih 228 milijuna KM deficita.
Metalska industrija – ključna karika trgovine
Metalski sektor dominira ukupnom robnom razmjenom s iznosom od 9,7 milijardi KM. Od toga, 3,8 milijardi KM otpada na rude i metale, a 5,9 milijardi KM na strojeve i uređaje. Izvoz metala vrijedio je 1,7 milijardi KM, a uvoz 2 milijarde KM. Posebno se izdvaja rast uvoza aluminija i njegovih prerađevina.
Elektroindustrija i namjenska proizvodnja – snažan izvoz
Izvoz strojeva i elektrouređaja iznosio je 2,2 milijarde KM, od čega 1,5 milijardi KM otpada na elektroindustriju. Uvoz tih proizvoda iznosio je 3,7 milijardi KM. Automobilska industrija ostvarila je izvoz od gotovo 381 milijun KM, dok je namjenska industrija zabilježila značajan rast izvoza – preko 311 milijuna KM, što predstavlja povećanje od 31%.
Tekstilni sektor u padu, drvna industrija s viškom
Tekstilna, kožarska i obućarska industrija bilježe pad izvoza – 811,4 milijuna KM, što je 42,4 milijuna KM manje nego lani. S druge strane, drvna industrija ostvaruje suficit od 590,5 milijuna KM, ponajviše zahvaljujući izvozu namještaja (392,2 milijuna KM) te proizvoda od drva (262,4 milijuna KM).
Izgledi: Oprez zbog uvozne ovisnosti
U drugoj polovici godine očekuje se nastavak stabilnog tempa trgovine. Rast plaća, doznake iz inozemstva i umjerena inflacija mogli bi potaknuti potrošnju i dodatni rast uvoza. Ipak, značajniji iskorak u izvozu zahtijeva usmjerenost na proizvode više dodane vrijednosti, jačanje strateških industrija poput prehrambene, tekstilne, automobilske i IT-a, kao i širenje prisutnosti na nova, vanevropska tržišta.
