Enormno visoke cijene hrane u Bosni i Hercegovini više nisu tema koja se razmatra isključivo unutar granica zemlje. Sve veću zabrinutost izazivaju i u inozemstvu, a ovih dana ovu problematiku analizirao je i austrijski list Kosmo, ukazujući na dramatičan nesrazmjer između cijena prehrambenih proizvoda i visine plaća u BiH.
Alarmantni podaci: Gotovo polovica prihoda ide na hranu
Prema podacima na koje se poziva Kosmo, bh. kućanstva izdvajaju gotovo 45% svojih ukupnih prihoda samo za prehranu – najviše u regiji. Usporedbe radi, u Srbiji taj udio iznosi nešto više od 40%, u Crnoj Gori 30%, Hrvatskoj 27%, dok je u Sloveniji svega 18,8%. U bogatim državama taj udio je znatno manji – u SAD-u iznosi oko 6%, u Ujedinjenom Kraljevstvu 8%, a u Njemačkoj 11%.
Ovi podaci, upozorava Kosmo, jasno ukazuju na nisku razinu životnog standarda u BiH, a ekonomska slika dodatno je pogoršana kada se promatra odnos prosječne i minimalne plaće s realnim troškovima života.
Sindikalna košarica – plaće ne prate troškove
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za travanj 2025. iznosi 3168,90 KM. U isto vrijeme, prosječna plaća u Federaciji BiH u veljači iznosila je 1525 KM, dok je minimalna plaća 1000 KM.
To znači da prosječna plaća pokriva tek 48,12% potrošačke košarice, a minimalna plaća svega 31,56%. Na prehranu se troši gotovo polovica – 44,85%, dok ostatak ide na stanovanje (13,65%), higijenu i zdravstvo (9,38%), obrazovanje i kulturu (10,1%), odjeću (11,36%) te prijevoz, vođenje kućanstva i ostale troškove.
Slična je situacija i u Republici Srpskoj, gdje tamošnji sindikat procjenjuje vrijednost potrošačke košarice na 2700 KM, od čega čak 1237 KM otpada na hranu.
“Hrana u BiH skuplja nego u Njemačkoj”
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe kako su cijene prehrambenih proizvoda u BiH najviše u regiji, a često i više nego u zapadnoeuropskim državama poput Njemačke, Austrije ili Slovenije – gdje su plaće višestruko veće.
Takva situacija, upozorava Kosmo, zahtijeva hitan i sustavan odgovor vlasti, a kao ključna pitanja nameću se: Je li problem u pohlepi trgovačkih lanaca? Treba li ograničiti profitne marže ili uvesti strože kontrole cijena?
Inflacija i novi val poskupljenja
U travnju 2025. godine inflacija je iznosila 3,4%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za čak 8,9% na godišnjoj razini. Najveći mjesečni rast cijena zabilježen je u kategorijama hrane (1,2%), odjeće i obuće (1,3%), te ugostiteljskih i kulturnih usluga.
Ekonomski analitičari upozoravaju da se trend rasta cijena nastavlja. Signali iz nabavnih lanaca sugeriraju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica, što će dodatno pogoršati ekonomski pritisak na potrošače.
Ombudsman: Trgovci isključivi krivci
Prema Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, poskupljenja su rezultat neopravdanog povećanja tržišnih marži i želje za ekstraprofitabilnošću, iako su globalne cijene hrane danas i do 20% niže nego 2022. godine.
Ombudsman Saša Marić ističe da su trgovci i ugostitelji jedini krivci za ovakvo stanje, dok je utjecaj rasta plaća u BiH zanemariv.
“Globalno su cijene hrane pale, dok su u BiH više od 50, pa čak do 200 posto u odnosu na 2022. godinu. To je dokaz da poskupljenja nisu ekonomski opravdana, nego su posljedica pohlepe i nedostatka nadzora”, poručio je Marić.
Građani BiH, kako zaključuje i Kosmo, odavno osjećaju posljedice krize na vlastitoj koži. No, činjenica da i međunarodni mediji sve češće upozoravaju na ekstremnu razinu troškova života u zemlji otvara pitanje – koliko još vlasti mogu ignorirati ovu realnost i odbijati konkretne mjere zaštite potrošača?
