DEŠIFRIRANJE PORUKA Veliki nadzor na vidiku: EU želi ukinuti privatnost poruka do 2030. godine
Europska unija pokrenula je ambiciozan i kontroverzan plan kojim želi do 2030. omogućiti sustavno dešifriranje svih privatnih digitalnih komunikacija, uključujući poruke poslane putem popularnih aplikacija poput WhatsAppa, Signala i Telegrama. Iako je službeni cilj ovog plana borba protiv seksualnog zlostavljanja djece, terorizma i organiziranog kriminala, stručnjaci i organizacije za zaštitu privatnosti upozoravaju da bi ovakva regulativa mogla značiti kraj end-to-end enkripcije – a time i same ideje digitalne privatnosti u EU.
Cilj: „Sigurniji internet za sve“
Europska komisija već nekoliko godina radi na zakonodavstvu koje bi omogućilo skeniranje poruka i multimedijskih sadržaja radi prepoznavanja i prijavljivanja nezakonitih aktivnosti. Prema dostupnim dokumentima i izjavama dužnosnika, cilj je razviti tehnološki okvir koji bi omogućio tzv. client-side scanning – odnosno pretraživanje sadržaja prije nego što on bude enkriptiran i poslan.
Takav bi sustav, primjerice, mogao u stvarnom vremenu analizirati fotografije koje korisnik želi poslati putem WhatsAppa te spriječiti njihovu distribuciju ako sadrže ilegalan sadržaj. Komisija naglašava da bi mehanizmi bili strogo regulirani i pod nadzorom, kako bi se spriječila zlouporaba.
Kritike: „Masovni nadzor pod krinkom sigurnosti“
No mnogi pravni i tehnološki stručnjaci, uključujući Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), izražavaju duboku zabrinutost. Tvrde da bi ovakva praksa bila u suprotnosti s temeljnim pravima građana na privatnost i sigurnu komunikaciju.
„Zakon koji zahtijeva obvezno skeniranje svih privatnih poruka bez sumnje predstavlja masovni nadzor“, navodi organizacija European Digital Rights (EDRi). Dodaju kako bi implementacija client-side skeniranja kompromitirala cjelokupni sigurnosni model digitalnih komunikacija jer bi otvaranje “stražnjih vrata” značilo da i drugi – osim država – mogu pristupiti privatnim podacima.
Tehnološki izazovi i etičke dileme
Tehnička provedba ovakvog zakona također je predmet rasprava. Programeri aplikacija poput Signala i Threeme ističu da end-to-end enkripcija po definiciji isključuje mogućnost trećih strana (uključujući same platforme) da čitaju sadržaj poruka. Ako bi se aplikacije prisilile na ugradnju softvera za skeniranje poruka, to bi značilo drastičnu promjenu sigurnosne arhitekture – i vjerojatno gubitak povjerenja korisnika.
Osim toga, postoji opravdani strah da bi autokratski režimi mogli iskoristiti slične mehanizme kako bi nadzirali građane, novinare i opozicijske glasove, pozivajući se na europski presedan.
Političke podjele i zakonodavni proces
Zakonodavni prijedlog poznat kao CSAR (Child Sexual Abuse Regulation) već je izazvao podjele unutar Europskog parlamenta i među državama članicama. Dok neke članice, poput Njemačke i Austrije, zahtijevaju stroge uvjete za očuvanje enkripcije, druge – uključujući Francusku – otvorenije podupiru model preventivnog nadzora.
Rasprave su još u tijeku, a konačna odluka očekuje se najkasnije 2026. godine. Međutim, dokumenti iz strateških planova EU pokazuju da se želi postići puna provedba do 2030., što uključuje i suradnju s tehnološkim tvrtkama, razmjenu obavještajnih podataka i razvoj umjetne inteligencije za detekciju sumnjivog sadržaja.
Iako borba protiv zlostavljanja i kriminala nesumnjivo zaslužuje ozbiljne resurse i tehnološku podršku, pristup koji podrazumijeva kompromitiranje privatnosti svih građana izaziva duboke pravne, etičke i tehničke dvojbe. Pred Europskom unijom stoji težak izazov: kako zaštititi najranjivije članove društva, a da se pritom ne uruše temeljna prava svih ostalih.
U sljedećim godinama vodit će se odlučujuća bitka između sigurnosti i slobode – i mogla bi definirati budućnost digitalnih komunikacija u Europi.
www.brotnjo.ba
