Usvajanjem novog zakonskog rješenja u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbirna stopa doprinosa smanjuje se s dosadašnjih 41,5% na 36%, odnosno za 5,5 indeksnih poena ili 13,25 posto u relativnom iznosu. Ovo predstavlja prvi konkretan potez ka rasterećenju poslovanja u FBiH, ali i dalje ispod razine koju su ranije najavljivali gotovo svi politički akteri – ispod 30 posto.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić pojašnjava za portal Klix.ba kako je ovo zakonsko smanjenje rezultat pritiska više strana – poslodavaca, radnika, oporbe, ali i šire javnosti. Iako se radi o “malom koraku”, Čavalić smatra da je riječ o pozitivnom pomaku i najavljuje daljnje smanjenje stope doprinosa za dodatnih pet postotnih poena do kraja godine, što bi zbirnu stopu svelo na 31%.
U tehničkom smislu, cijeli teret ovog rasterećenja pada na poslodavce. Unutar trenutnog smanjenja, 3,5% se odnosi na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), dok se preostala 2% odnose na doprinos za zdravstvo. Ipak, kada je riječ o PIO sustavu, Čavalić ističe da to neće imati konkretan efekt za umirovljenike jer se MIO već financira iz trezora, odnosno proračuna, a ne primarno iz doprinosa.
S druge strane, smanjenje doprinosa za zdravstvo tražit će nadoknadu sredstava zavodima za zdravstveno osiguranje. Čavalić predlaže da se to u budućnosti riješi kroz promjenu strukture financiranja, na način da se zdravstvo djelomično financira iz prihoda od PDV-a, što bi bilo sustavno rješenje s dugoročnim učinkom.
Kolike su stvarne uštede u praksi? Na primjeru plaće od 1.000 KM neto (što iznosi otprilike 1.733 KM bruto), ukupni trošak rada smanjuje se za oko 88 do 90 KM. Kod većih plaća, te uštede rastu – od 100 do čak 300 KM, ovisno o visini plaće.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest – tko će imati korist od tih ušteda? Prema riječima Čavalića, iako je tehnički sve na teret poslodavca, oni imaju slobodu odlučiti hoće li “višak” zadržati za sebe ili ga preusmjeriti u korist radnika kroz povećanje neto plaća. Dok će neki poslodavci iskoristiti priliku za nagrađivanje i motivaciju zaposlenika, većina će – kako procjenjuje – ipak odlučiti zadržati sredstva za stabilizaciju vlastitog poslovanja.
Zaključno, iako se smanjenje doprinosnih stopa predstavlja kao olakšanje gospodarstvu, ono dolazi u vrijeme kada su troškovi već povećani uslijed uvođenja zakonske minimalne plaće, što baca dodatno svjetlo na kompleksnost trenutnih reformi.
