
Na pariškom događaju “Choose Europe for Science” predstavljen je ambiciozan plan kojim Europska unija želi privući vrhunske znanstvenike iz cijelog svijeta. U fokusu su izdašne potpore i novi regulatorni okvir koji bi trebao Europu učiniti privlačnijom destinacijom za istraživače. Inicijativu su zajednički podržali francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši kako EU ostaje prostor znanstvene slobode i otvorenosti.
Američki rezovi otvaraju priliku Europi
Europski potez dolazi kao odgovor na nedavne rezove u SAD-u, gdje je savezna vlada obustavila financiranje više od 380 znanstvenih projekata povezanih s temama raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI). Mjere administracije Donalda Trumpa pogodile su projekte koji se bave cenzurom u autoritarnim režimima, zaštitom okoliša i suradnjom s domorodačkim zajednicama. EU u tome vidi priliku za privlačenje istraživača suočenih s nesigurnošću, usporedivo s valovima znanstvenih migracija u Ameriku tijekom 20. stoljeća.
“Super potpora” i zakon o znanstvenoj slobodi
U središtu europske strategije nalazi se ulaganje od 500 milijuna eura namijenjenih jačanju Europskog istraživačkog vijeća (ERC), uz već postojeći proračun od 16 milijardi eura do 2027. Predstavljen je i novi program “Super potpora”, koji će pružiti dugoročnu stabilnost vrhunskim istraživačima. Von der Leyen je najavila i zakonodavnu inicijativu kojom će se znanstvena sloboda ugraditi u pravni okvir EU-a, kao i mjere za smanjenje birokracije i jačanje povezanosti s industrijom.
Francuska prednjači, ostatak EU-a slijedi
Francuska je već napravila konkretne korake kroz program “Safe Place for Science”, vrijedan 15 milijuna eura, koji je u kratkom roku privukao više od 120 prijava, uključujući znanstvenike iz NASA-e i Stanforda. Vlada u Parizu najavljuje dodatna ulaganja i porezne olakšice za znanstvene projekte. Istovremeno, zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Belgije šire vlastite inicijative kako bi se pridružile koordiniranom naporu za privlačenje globalnih talenata.
Može li EU zaista konkurirati SAD-u?
Usprkos jasnim ambicijama, izazovi su veliki. Američki istraživači uživaju znatno veće plaće, a SAD ulaže više od 860 milijardi dolara godišnje u istraživanje i razvoj – dvostruko više od EU-a. Kako bi nadoknadio razliku, EU ističe kvalitetu života, niže troškove školovanja i zdravstva te socijalne benefite. Prošireni programi poput Marie Skłodowska-Curie Actions trebali bi mladim znanstvenicima otvoriti put do stalnih pozicija, uključujući 20 milijuna eura namijenjenih financiranju 20 vodećih istraživača u 2026. i 2027. godini.
Izvor: bug.hr





