Cijene hrane na globalnoj razini pale su u svibnju, prvi put nakon dužeg razdoblja rasta, pokazuje najnovije izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Pad indeksa bilježi se s najviše razine u posljednje dvije godine, a rezultat je znatnog pojeftinjenja kukuruza i biljnih ulja, unatoč rastu cijena mesa i maslaca.
Najveći doprinos ukupnom padu dala su biljna ulja, čije su cijene u svibnju pale za 3,7 posto u odnosu na travanj. Pad se pripisuje povećanoj proizvodnji u zemljama jugoistočne Azije i smanjenoj potražnji u industriji biogoriva. Iako su u odnosu na isti mjesec prošle godine cijene i dalje više, biljna ulja su sada skuplja za 19,1 posto.
Cijena šećera pala je za 2,6 posto, što se djelomično pripisuje neizvjesnostima u globalnom gospodarstvu i slabijoj potražnji prehrambene industrije. Značajan pad zabilježen je i kod žitarica – za 1,8 posto – potaknut dobrim urodom kukuruza i visokim zalihama u Argentini i Brazilu, kao i optimističnim procjenama za predstojeću žetvu u Sjedinjenim Američkim Državama. Pšenica je također zabilježila blagi pad zbog smanjene globalne potražnje i povoljnih vremenskih uvjeta u sjevernoj hemisferi. Kiše krajem svibnja dodatno su smanjile rizik od suše u dijelovima Europe, crnomorske regije i SAD-a.
S druge strane, cijene mesa zabilježile su porast. Najviše su poskupjeli govedina, ovčetina i svinjetina, dok su cijene peradi blago pale zbog viškova na tržištu, osobito u Brazilu, koji se suočio sa zabranama izvoza nakon pojave ptičje gripe.
U Bosni i Hercegovini sindikati najavljuju da će u narednim tjednima pratiti kako se globalni trendovi odražavaju na domaće tržište. No, upozoravaju kako promjene cijena hrane u svijetu često prolaze nezapaženo kod domaćih potrošača zbog neučinkovitih mehanizama kontrole i nedostatka transparentnosti u lancu opskrbe.
www.brotnjo.ba
