Velike promjene u sustavu socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine uskoro bi mogle značajno poboljšati položaj djece i obitelji. Vlada Federacije BiH i resorno Ministarstvo rada i socijalne politike, u suradnji s ministarstvima na županijskoj razini, intenzivirali su pripreme za uvođenje tzv. kvaziuniverzalnog dječjeg dodatka, koji bi bio dostupan znatno većem broju djece nego do sada.
Na nedavno održanoj ministarskoj konferenciji o socijalnoj politici, uz sudjelovanje federalnog ministra te županijskih ministara, raspravljalo se o proširenju dječjeg dodatka na do 50 posto djece, u odnosu na dosadašnjih 20 posto. Plan predviđa da se uz financijsku i organizacijsku suradnju sa županijama, u konačnici ostvari pravo na dječji dodatak za svako dijete u Federaciji.
Dva moguća modela – cilj je potpuna univerzalnost
Na prethodnoj konferenciji u svibnju, pod nazivom „Reforme sustava socijalne zaštite u FBiH: pravedniji, otporniji i učinkovitiji sustav za sve“, predstavljena je studija koju su izradili Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, UNICEF i Ekonomski institut. Studija predviđa dva scenarija za uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka – jedan idealan, s potpunim obuhvatom djece do 18 godina, te drugi, realističniji model, u kojem se dodatak uvodi fazno, započinjući s 50 posto djece.
Konačni cilj ostaje isti – univerzalna podrška svim obiteljima s djecom, bez obzira na prihode, čime bi se stvorio pravedniji i dugoročno održiv sustav.
Financiranje i zakonske izmjene
Za realizaciju ovih planova bit će potrebna promjena Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, kao i snažna politička volja na svim razinama vlasti. Financiranje bi bilo raspodijeljeno između federalne i županijskih vlasti, a županije su već iskazale spremnost za dostavljanje svojih prijedloga implementacije.
I sadašnja podrška s federalne razine ima velik značaj, osobito za županije koje nemaju vlastite mjere pomoći obiteljima, osobito onima s više djece.
Dječji dodatak raste – ali siromaštvo i dalje prijetnja
Odlukom o minimalnoj plaći za 2025. godinu u FBiH, koja sada iznosi 1000 KM, dječji dodatak povećan je sa 117 na 190 KM po djetetu. Prema važećem zakonu, dodatak čini 19 posto minimalne plaće, a pravo na njega ostvaruju obitelji u kojima prihod po članu kućanstva ne prelazi 400 KM.
Unatoč ovim povećanjima, podaci su zabrinjavajući – svako drugo dijete u Federaciji BiH živi na granici siromaštva, a svako četvrto ispod nje. Ukupno je riječ o oko 395.000 djece mlađe od 18 godina.
Zapadnohercegovačka županija primjer dobre prakse
U pojedinim županijama već postoje snažne pronatalitetne mjere. Zapadnohercegovačka županija prednjači u tom pogledu – ondje obitelji s trećim i svakim sljedećim djetetom ostvaruju mjesečnu potporu od 500 KM do sedme godine života djeteta. Uz to, nezaposlene majke primaju dodatnih 350 KM tijekom 12 mjeseci, a pomoć za opremu za novorođenče kreće se od 300 do 500 KM, ovisno o zaposlenosti majke.
Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka predstavlja važan iskorak u borbi protiv siromaštva djece i jačanju podrške obiteljima. Iako je riječ o kompleksnoj reformi, njezin potencijalni učinak mogao bi biti presudan za dugoročnu socijalnu sigurnost i demografsku stabilnost Federacije BiH.
