Za očuvanje financijske stabilnosti mirovinskog sustava Federacije Bosne i Hercegovine i osiguranje boljeg životnog standarda budućih umirovljenika, ključno je što dulje ostati u radnom odnosu, ostvariti veći broj godina staža te primati više plaće, zaključeno je u dokumentu Informacija o stanju u mirovinskom sustavu koji je objavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Omjer mirovina i plaća
Prema podacima iz ovog dokumenta, prosječna mirovina ostvarena na temelju 40 godina radnog staža tijekom 2023. godine iznosila je 1.008 KM, dok je prosječna starosna mirovina bila 802 KM. U istom razdoblju, prosječna plaća u Federaciji BiH iznosila je 1.373 KM.
To znači da je udio mirovine s 40 godina staža u prosječnoj plaći iznosio 73,42 posto, dok je udio samostalne starosne mirovine bio 58,41 posto, što se u dokumentu ocjenjuje kao “zavidna razina adekvatnosti”, osobito uzimajući u obzir da korisnici starosne mirovine u prosjeku imaju samo 32 godine radnog staža – znatno ispod pune 40-godišnje kvote.
Invalidske i obiteljske mirovine niže zbog kraćeg staža
Za razliku od starosnih mirovina, invalidske i obiteljske mirovine nisu uključene u analizu adekvatnosti zbog znatno kraćeg radnog staža korisnika. Invalidske mirovine u prosjeku su ostvarene s 20 godina staža, što ih svrstava u kategoriju najnižih mirovina – u prosjeku 573,53 KM. Obiteljske mirovine također su niže jer se, u većini slučajeva, iznose za udovice i udovce umanjuju za 10 posto u odnosu na iznos pripadajuće starosne mirovine.
Razmjerne mirovine – još niže
Dodatno smanjenje ukupne prosječne mirovine dolazi od tzv. razmjernih mirovina, koje se obračunavaju samo na temelju radnog staža ostvarenog u FBiH. Budući da korisnici ovih mirovina u prosjeku imaju oko 20 godina staža unutar entiteta, prosječan iznos tih mirovina iznosi oko 250 KM.
Poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu
Trenutni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH predviđa financijsku stimulaciju za osobe koje kasnije odlaze u mirovinu. Naime, za svaki mjesec koji osoba provede u osiguranju nakon navršenih 65 godina života, iznos mirovine se uvećava za 0,166666 posto – odnosno dva posto godišnje.
Primjerice, ako netko ostvari pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina i 5 mjeseci, iznos mirovine bit će mu povećan za 0,83 posto.
S obzirom na aktualne izazove u financiranju mirovinskog sustava, stručnjaci iz Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi naglašavaju kako će održivost i adekvatnost mirovina u budućnosti uvelike ovisiti o produljenju radnog vijeka i povećanju prosječnih plaća. Ovakav model već se primjenjuje u brojnim zemljama Europske unije, a slične prakse sve češće postaju i norma u Bosni i Hercegovini, gdje brojni umirovljenici nastavljaju raditi i nakon umirovljenja.
www.brotnjo.ba
