Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine pripremilo je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), a te izmjene i dopune trebale bi biti razmatrane po skraćenom postupku. Prema planu, cilj Ministarstva je da se one usvoje u Parlamentu Federacije BiH do kraja ove godine. Ako parlamentarne procedure završe uspješno i zastupnici ih podrže, od početka 2026. godine uslijedile bi značajne promjene u uvjetima za odlazak u mirovinu, ali i u načinu rasta i usklađivanja mirovina u Federaciji BiH, prenosi Klix.
Naknada za fizičku onesposobljenost
Jedna od prvih izmjena odnosi se na članak 67., odnosno njegov stavak 4, koji regulira pitanje novčane naknade za fizičku onesposobljenost. Prema važećem zakonu, navedeno je: “Osnova novčane naknade za fizičku onesposobljenost je najniži iznos mirovine utvrđen u skladu s ovim zakonom.” Predloženo rješenje sada glasi: “Osnova za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos mirovine isplaćen u prosincu 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s članom 79. ovog zakona.”
Usklađivanje mirovina
Članak 79. sada uređuje pitanje redovitog usklađivanja mirovina. Prema trenutno važećem zakonu, stoji: “Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine na način da se usklađuju u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini. Izuzetno od prethodnog stava, najviše mirovine se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne jednu petinu iznosa najviše mirovine ostvarene u skladu s ranijim propisima.”
Novi prijedlog izmjena predviđa dvostruko usklađivanje mirovina godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja, a ne samo jednom godišnje, kako je sada slučaj. Predloženo rješenje članka 79. kaže: “Nositelj osiguranja, počevši od 1. siječnja 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu službenih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje mirovine dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.”
Također je predviđeno da se usklađivanje obavlja prema sljedećoj formuli. Ako je stopa promjene potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plaće ili jednaka toj stopi, tada će se primijeniti zbir od 60 posto rasta ili smanjenja potrošačkih cijena i 40 posto rasta ili smanjenja bruto plaće. U slučaju kada je stopa promjene potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće, primijenit će se zbir od 40 posto rasta ili smanjenja potrošačkih cijena i 60 posto rasta ili smanjenja bruto plaće.
Važna napomena je da će se pri izračunu promjena koristiti apsolutne vrijednosti tih postotaka. Dodatno je navedeno da, ako bi zbirna stopa rasta ili smanjenja potrošačkih cijena i bruto plaće dovela do negativnog usklađivanja, mirovine se neće usklađivati. Također je propisano da se mirovine ostvarene u istoj godini kada nastupa usklađivanje ne usklađuju u toj godini. Kako bi se izbjegla paralelna rješenja, predloženo je brisanje članka 80. važećeg Zakona o MIO, jer on omogućuje izvanredno usklađivanje mirovina jednom godišnje, što bi sada postalo suvišno.
Najniža i zajamčena mirovina
Posebno značajne izmjene odnose se na članak 81. koji uređuje najnižu i zajamčenu mirovinu. Prema važećem zakonu, vrijedi pravilo: “Korisniku, kome je starosna mirovina određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa mirovine, utvrđenog ovim članom Zakona, isplaćuje se najniža mirovina.”
Prema novom prijedlogu, najniža starosna mirovina više neće biti jednaka za sve umirovljenike, već će ovisiti o dužini mirovinskog staža. Određivat će se u postotku prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine i to na sljedeći način: za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne mirovine, za između 20 i 25 godina staža najmanje 65 posto, za između 25 i 30 godina staža najmanje 70 posto, za između 30 i 35 godina staža najmanje 75 posto, za između 35 i 40 godina staža najmanje 85 posto, a za 40 i više godina staža najmanje 95 posto prosječne mirovine. Time se uvodi jasna poveznica između radnog staža i najnižeg iznosa mirovine.
U pogledu zajamčene mirovine, prijedlog definira da na nju stječe pravo svaki osiguranik s najmanje 40 godina staža, ukoliko mu je određena mirovina niža od one utvrđene ovim članom zakona. Visina zajamčene mirovine iznosit će prosječnu samostalnu mirovinu isplaćenu u prosincu prethodne godine, usklađenu za sva pripadajuća povećanja do dana ostvarivanja prava, a kasnije će se usklađivati na način propisan zakonom.
Obiteljska i invalidska mirovina
Predviđene su i izmjene koje se tiču obiteljskih i invalidskih mirovina. Prema važećem zakonu, obiteljska, odnosno invalidska mirovina, iznosi 70 posto osnovice za jednog člana obitelji, 80 posto za dva člana, 90 posto za tri i 100 posto za četiri ili više članova obitelji. Novi prijedlog predviđa drugačije rješenje: obiteljska, odnosno invalidska mirovina, ne može biti niža od 90 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine. Time se osigurava veća zaštita korisnika u tim kategorijama.
Najviša mirovina
Za razliku od brojnih drugih izmjena, najviša mirovina ostat će nepromijenjena. I dalje će iznositi zbir pet najviših mirovina isplaćenih u prosincu 2024. godine, čime se održava postojeći limit.
