Federacija Bosne i Hercegovine ulazi u snažan investicijski ciklus u sektoru prometa, s planiranim ulaganjima koja će tijekom 2026. godine premašiti milijardu konvertibilnih maraka. Fokus projekata stavljen je na izgradnju Koridora Vc i razvoj mreže brzih cesta.
Prometna infrastruktura kao pokretač razvoja
Na 20. tematskoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić predstavila je aktualno stanje i strateški okvir razvoja prometnog sektora u FBiH.
Naglasila je kako je riječ o strateškom iskoraku kojim se prometna infrastruktura jasno pozicionira kao temelj gospodarskog rasta, demografske stabilnosti i europske integracije.
Izgradnjom novih dionica autoceste na Koridoru Vc te razvojem brzih cesta, Bosna i Hercegovina jača povezanost sa susjednim državama i ključnim europskim tržištima.
Snažna potpora Republike Hrvatske
Posebno je istaknuta važna uloga Republike Hrvatske u razvoju prometne infrastrukture u BiH. Osigurano je više od 36 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte poput cesta Zavala – Orahov do i Hutovo – Ravno te izgradnje novog mosta u Čapljini.
Ovi projekti dodatno učvršćuju prometnu i gospodarsku povezanost s Europskom unijom.
Izazovi i održivost investicija
Unatoč snažnom investicijskom zamahu, otvorena su i ključna pitanja koja prate ovaj razvojni ciklus. Među njima su financijska stabilnost JP Autoceste FBiH, pitanja državne imovine te ovisnost o međunarodnim financijskim institucijama.
Njihovo sustavno rješavanje nužno je za dugoročnu održivost infrastrukturnih ulaganja.
Željeznice traže modernizaciju
Željeznički sektor suočen je s izazovima i zahtijeva dubinsku transformaciju. Trenutno oslonjen pretežno na teretni promet, dodatno je opterećen posljedicama deindustrijalizacije.
Modernizacija infrastrukture i usklađivanje s europskim standardima ključni su koraci prema njegovoj revitalizaciji.
Pozitivni trendovi u zračnom prometu
Zračni promet bilježi rast. Međunarodni aerodrom Sarajevo ostvaruje rekordne rezultate, dok Zračna luka Mostar kontinuirano povećava broj putnika.
U planu su i modeli javno-privatnog partnerstva koji bi dodatno unaprijedili kapacitete i kvalitetu usluga.
Infrastruktura kao temelj europske budućnosti
Pozitivni rezultati vidljivi su i u sektoru poštanskih usluga, dok elektroničke komunikacije dobivaju sve veću stratešku važnost u digitalnoj transformaciji.
Zaključno, realizacija kapitalnih infrastrukturnih projekata, ravnomjeran razvoj svih dijelova Federacije te snažno povezivanje s Europskom unijom predstavljaju ključne preduvjete za gospodarski rast i stabilnost.
Federacija BiH se kroz ovaj investicijski ciklus jasno pozicionira kao prostor integriran u europske prometne i gospodarske tokove, gdje infrastruktura postaje ključni pokretač moderne i održive budućnosti, piše Dario Pušić/Večernji.ba
