Otpis zateznih kamata korisnicima studentskih zajmova u Federaciji BiH mnogi vide kao prvi korak prema ponovnoj uspostavi Fonda za studentske zajmove. Time bi se omogućilo njegovo učinkovito funkcioniranje bez ranijih administrativnih prepreka.
Odluka Vlade i pogodnosti za korisnike
Vlada Federacije BiH nedavno je donijela zaključak kojim se odobrava otpis zateznih kamata svim korisnicima studentskih zajmova i njihovim jamcima, pod uvjetom da do 31. prosinca 2025. godine u potpunosti izmire glavni dug. Ova odluka donosi značajnu financijsku olakšicu tisućama obitelji koje su koristile ovaj oblik potpore.
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti poručuju da je cilj ove mjere smanjenje financijskog pritiska na bivše studente te poticanje pravovremenog zatvaranja obveza pod povoljnijim uvjetima. Ministarstvo poziva sve korisnike da iskoriste priliku i zatvore svoje obveze bez dodatnog troška kamata.
Povijest i značaj Fonda
Od 2010. do kraja desetljeća, putem Fonda je dodijeljen 2171 studentski zajam. Zajmovi su iznosili 2500 KM, a mnogi korisnici – posebno studenti s izvrsnim uspjehom – bili su djelomično ili u potpunosti oslobođeni obveze povrata.
Međutim, Fond je 28. kolovoza 2020. godine prestao s radom, a njegova je funkcija prebačena na Ministarstvo obrazovanja, točnije Sektor za visoko obrazovanje. Ovakav način rada pokazao se neučinkovitim i zbunjujućim, zbog čega se sve češće spominje potreba reaktivacije Fonda kao samostalnog tijela.
Najava reaktivacije i inspekcijski nadzor
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti najavilo je da će tijekom ovog mandatnog razdoblja poduzeti sve potrebne korake za ponovno uspostavljanje Fonda. Trenutačno je u tijeku inspekcijski nadzor od strane Jedinice za proračunsku inspekciju Ministarstva financija, nakon čega bi trebale biti uklonjene sve eventualne nepravilnosti koje su dovele do prekida njegova rada.
Reaktivacija Fonda trebala bi omogućiti stabilan, transparentan i učinkovit sustav potpore studentima – sustav koji je uobičajen u mnogim razvijenim zemljama.
Međunarodni kontekst: primjer SAD-a
U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, troškovi studiranja iznose od 10.000 do 15.000 dolara godišnje na javnim, te više od 40.000 dolara na privatnim sveučilištima. Studentski zajmovi su ključni alat za financiranje obrazovanja, a otplata najčešće počinje šest mjeseci nakon završetka studija i traje prosječno deset godina.
Kamatne stope na zajmove koje izdaje savezna vlada kreću se između 5,5% i 8,05%, dok one kod privatnih banaka mogu doseći i 15%. Oko 30% američkih studenata koristi državni studentski kredit, čiji prosječan iznos iznosi 6598 dolara.
Koliko je ova tema važna i politički, pokazuje i odluka američkog predsjednika Joea Bidena, koji je pred kraj svog mandata otpisao dugovanja za 55.000 studenata.
Vizija za BiH: jačanje srednje klase
“Od prvog dana svoje administracije obećao sam da ću osigurati da visoko obrazovanje postane ulaznica u srednju klasu, a ne prepreka životnim prilikama. Zahvaljujući našim mjerama, milijuni građana dobili su prostor za pokretanje vlastitih poslova, štednju i ostvarenje životnih planova koje su prije morali odgađati zbog studentskih dugova” – izjavio je tada Biden.
U tom svjetlu, BiH bi trebala slijediti sličan smjer. Reaktivacija Fonda za studentske zajmove nije samo poželjna, već i nužna. Transparentan i funkcionalan Fond predstavlja ključan alat za stvaranje stabilne srednje klase – društvenog sloja koji je u BiH znatno oslabljen u godinama nakon rata.
