Još prije sedamnaest godina obitelj Vasilj krenula je u ostvarenje životnog sna. U posao su se uključili svi članovi – od bake Dragice, preko Nikice i Marine, do njihovih sinova Anđela, Luke i Ante, a danas i novih generacija.
Samo nekoliko minuta vožnje od svjetski poznatog Međugorja, u srcu Hercegovine, smješten je neobični kompleks nazvan Hercegovačko selo. Njegova gradnja započela je 2008. godine, a čini ga dvadeset i četiri kamene kuće, svaka sa svojom pričom i značenjem. Ideju su njegovale tri generacije Vasiljevih – baka Dragica, današnji nositelji Nikica i Marina, te njihova djeca Luka, Ante i Anđelo sa suprugom Marijom i mališanima Sofijom i Nikolom.
Strast Nikice Vasilja prema starim predmetima, alatima i namještaju bila je okosnica cijelog projekta. Njegova zbirka ubrzo je prerasla u temelj etnografskog muzeja, čiji je cilj očuvanje baštine za buduće naraštaje. Kada su 2008. riješeni administrativni izazovi, započela je izgradnja kompleksa na zemljištu od 20 tisuća kvadrata. Sve je građeno isključivo od hercegovačkog kamena i ograđeno suhozidom – danas prepoznatim kulturnim dobrom.
„Otac je svoju ljubav prema kamenu i našoj zemlji prenio i na nas. Zajedno dijelimo tu strast te nastavljamo raditi na završetku kompleksa kako bi Hercegovačko selo uvijek živjelo“, kaže menadžer Anđelo Vasilj.
Posebna vrijednost ogleda se u svakoj kamenoj kući, gdje ništa nije prepušteno slučaju – od pronalaska kamena do njegove obrade i postavljanja. Unutrašnjost svake od njih priča priču iz prošlosti. Tu je Stojna kuća s ognjištem, vinskim podrumom i sobama, zatim poljoprivredna kuća s alatima kojima su se nekad obrađivala polja, škola s namještajem iz austro-ugarskog vremena te glazbeni razred ispunjen instrumentima i nošnjama. Svoj poseban kut ima i kapelica posvećena svetom Franji.
„Stojna kuća ima ognjište, kuhinju, vinski podrum, djevojačku i roditeljsku sobu. U poljoprivrednoj kući prikazan je sav alat koji su Hercegovci koristili – plugovi, sijačice, brane. Škola nosi namještaj iz Austro-Ugarske, a glazbena soba originalne instrumente i narodne nošnje. Kapelica svetog Franje je zavjet naše obitelji franjevcima koji su stoljećima jačali vjeru našega naroda“, objašnjava Anđelo.
U kompleksu se mogu razgledati i kovačnica, stolarija, sušara, destilerija rakije te mlin koji i danas radi. U knjižnici od prirodnog drveta čuva se više od sedam tisuća knjiga starijih od sto godina. Posebnu vrijednost imaju knjige franjevačkih učitelja, među kojima se ističe fra Didak, poznat po tome što je tijekom Prvog svjetskog rata spasio 15 tisuća djece od gladi.
Nakon obilaska, posjetitelje očekuje kušaonica domaćih proizvoda – vina, likera, pršuta, sireva, meda, maslinova ulja i kolača. „Naša kušaonica ima 140 četvornih metara na dvije etaže i u njoj, osim naših, nudimo i proizvode drugih lokalnih proizvođača“, dodaje Anđelo.
U stajama, ljetnoj i zimskoj, danas boravi samo jedan stanovnik – magarac Stipe. U dvorištu se nalaze i zavjetni kipovi: jedan posvećen onima koji se nikada nisu vratili kući, a drugi, još u izradi, bit će posvećen majkama i tetama, tihim čuvaricama obitelji i vjere.
Gradnja kompleksa nije bila nimalo laka, a osobito tijekom pandemije, kada su radovi gotovo tri godine stajali. Ipak, obitelj ponosno ističe: „Naš trud je prepoznat i veseli nas što smo uspjeli očuvati baštinu, a mlađe generacije će ovdje moći učiti o svojim korijenima“, kaže Anđelo.
Danas je Hercegovačko selo i mjesto događanja. Treću godinu zaredom održava se manifestacija „Klape na kršu“, a ove godine i prvi „Etno fest Didak“ – festival koji objedinjuje tradiciju, glazbu i kulturu. Obitelj vjeruje da će prerasti u dugovječnu tradiciju.
Sljedeća faza obuhvaća dovršetak 68 soba i apartmana, izgradnju kongresne dvorane od 860 kvadrata i restorana. A već sada je ovo mjesto jedno od najtraženijih za svadbene svečanosti na otvorenom.
