Hrvatska danas obilježava Dan državnosti, blagdan koji se slavi u spomen na 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor.
Prije 36 godina tim je povijesnim činom prekinuto gotovo pola stoljeća komunističkog sustava te je započelo novo poglavlje hrvatske povijesti. Upravo se taj datum danas obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Povijesni dan na Markovu trgu
Dana 30. svibnja 1990. godine oči hrvatske javnosti bile su uprte prema Markovu trgu u Zagrebu, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora okupili novoizabrani zastupnici.
Konstituiranje Sabora tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske proteklo je u iznimno svečanom ozračju. Svečano je bilo ne samo u Zagrebu, nego i diljem Hrvatske, gdje su građani s velikim zanimanjem pratili početak rada nove demokratske vlasti.
Prvi višestranački Sabor otvorio put hrvatskoj samostalnosti
Prvi demokratski izabrani saziv Sabora radio je nešto duže od dvije godine, no u tom je razdoblju donio niz povijesnih odluka koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti.
Upravo su odluke toga Sabora omogućile raskid državnopravnih veza s bivšom SFRJ i stvaranje temelja moderne hrvatske države.
Rad Sabora odvijao se u iznimno složenim okolnostima. Samo dva i pol mjeseca nakon njegova konstituiranja, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Tijekom 1991. godine ta je pobuna prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom.
Žarko Domljan izabran za predsjednika Sabora
Nakon svečanog dijela sjednice, u radnom dijelu najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čijem je čelu bio Ivan Milas.
Na prijedlog Komisije izabrano je vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su za potpredsjednike izabrani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, dok je dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
U svom obraćanju Tuđman je istaknuo povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kao čuvara hrvatske državnosti i suvereniteta.
Na izbore izašlo više od 84 posto birača
Prvi demokratski izbori u Hrvatskoj održani su u dva kruga, u travnju i svibnju 1990. godine. Odaziv građana bio je iznimno visok, a na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća: Vijeće općina, Vijeće udruženog rada i Društveno-političko vijeće.
Prema tadašnjim rezultatima, HDZ je imao 207 zastupnika, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz 1990. godine radio je nešto duže od dvije godine, a u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora. Novi Sabor tada je imao jedan dom i 138 zastupnika.
Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja
U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja. Nakon promjene kalendara državnih praznika i blagdana, od 2002. do 2019. godine taj je datum obilježavan kao Dan Hrvatskog sabora, dok je Dan državnosti bio premješten na 25. lipnja.
Od 2020. godine Dan državnosti Republike Hrvatske ponovno se obilježava 30. svibnja.
Blagdan se diljem Hrvatske obilježava polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima i drugim prigodnim programima.
