Ministar financija Marko Primorac potvrdio je da Ministarstvo radi na rebalansu proračuna kojim bi se, među ostalim, osigurala sredstva za isplatu trajnog dodatka na mirovine — popularno nazvanog “13. mirovina”. Dodatak bi se isplatio u prosincu i bit će vezan uz godine radnog staža umirovljenika; vrijednost dodatka po godini staža vlada mora utvrditi do kraja listopada.
Prema neslužbenim najavama, raspon mogućih iznosa kreće se od 8 do 15 eura po godini staža. To znači da bi, ako dodatak bude 10 eura po godini, osoba s 40 godina staža primila dodatnih 400 eura, a ako bude 15 eura — dodatnih 600 eura. Pri najnižoj spominjanoj vrijednosti od osam eura, dodatak za 40 godina iznosio bi 320 eura, a za prosječnih 33 godine staža oko 264 eura.
Primorac je podsjetio da Ministarstvo financija radi na rebalansu još od svibnja te da će on odrediti financijski okvir za mirovinske izdatke. Dodao je kako se sagledavaju i učinci eventualnog oporezivanja mirovina — pitanje o kojem će se također odlučivati u narednom razdoblju. “Nastojimo voditi računa da ta preraspodjela bude pravedna i da smanjuje društvene nejednakosti, a ne da ih dodatno produbljuje”, poručio je ministar.
Gdje stoji Hrvatska u EU usporedbi
Prema analizama Eurostata za 2022. godinu, hrvatske starosne mirovine spadaju među najniže u Europskoj uniji. U 2022. umirovljenici u EU-u u prosjeku su primili oko 16.000 eura godišnje (oko 1.300 eura mjesečno). Hrvatske starosne mirovine te su godine iznosile oko 5.000 eura godišnje — oko 416 eura mjesečno, što je približno 3,2 puta manje od prosjeka EU-a. Podaci pokazuju velike razlike unutar Unije: godišnji iznosi po korisniku kreću se od oko 31.835 eura u Luksemburgu do 3.611 eura u Bugarskoj.
U posljednje tri godine hrvatske su mirovine povećane za otprilike trećinu, pa bi ove godine prosječni korisnik starosne mirovine mogao ostvariti oko 6.500 eura godišnje (oko 555 eura mjesečno), ne računajući jednokratne dodatke koje je dosad isplatila Vlada.
Troškovi i porezi
Godišnji izdaci za mirovine u Hrvatskoj ove bi godine trebali premašiti devet milijardi eura, a za isplatu trajnog dodatka rebalansom bi trebalo osigurati najmanje 300 milijuna eura. Udio izdvajanja za mirovine u hrvatskom BDP-u 2022. iznosio je 8,9 posto, što je ispod prosjeka EU-a od 12,2 posto — u Italiji je, primjerice, udio dosegnuo 15 posto.
Pitanje oporezivanja mirovina dodatno opterećuje raspravu: ove godine oporezuju se sve mirovine veće od 600 eura, zbog čega u porezne razrede ulazi približno 40 posto korisnika mirovina. Prihod od poreza na dohodak, pa tako i od poreza na mirovine, pripada lokalnim jedinicama — gradovima i općinama — koje godišnje od umirovljenika prikupe oko 130 milijuna eura.
Kako je upozorio ministar, svako mijenjanje načina obračuna plaća ili mirovina ima složene posljedice — utječe na porezne obveznike, sustav socijalnih davanja, financiranje lokalne samouprave, ali i na deficit opće države. Zbog toga Ministarstvo najavljuje detaljnu analizu učinaka prije donošenja konačnih rješenja.
Što slijedi
O visini trajnog dodatka i eventualnim promjenama poreznih pragova raspravljat će se i na sjednici Nacionalnog vijeća za starije zakazanoj za kraj rujna. U međuvremenu ne treba isključiti ni mogućnost prosvjeda umirovljenika i udruženja koja ih zastupaju, najavljuje se u javnim krugovima kao oblik pritiska uoči konačnih odluka.
Dok vlada priprema rebalans, umirovljenici i zainteresirana javnost pričekat će formalne odluke koje će definirati i financijski okvir — odnosno hoće li Hrvatska osigurati relativno veći jednokratni impuls, ili manje, ali trajno opterećenje proračuna koje će zahtijevati dodatne izvore financiranja ili fiskalne prilagodbe.
