INTERVJU Ivan Lesko: Kako smo HNŽ pretvorili u predvodnika zemljišne administracije u Federaciji BiH
Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Hercegovačko-neretvanske županije već više od dva desetljeća jedna je od ključnih institucija kada je riječ o modernizaciji sustava zemljišne administracije u Federaciji BiH. Na njezinu čelu od 2002. godine nalazi se Brotnjak Ivan Lesko, koji je sa svojim timom proveo čitav niz strateških projekata – od potpune digitalizacije katastarskih planova i uspostave jedinstvene baze podataka katastra nekretnina, do pokretanja adresnog registra, katastra komunalnih uređaja i Geoportala HNŽ.
Iako sustav zemljišne administracije u Federaciji BiH još uvijek u velikoj mjeri počiva na prijeratnom zakonodavstvu i nedovoljno jasno definiranim nadležnostima između federalne i županijske razine, HNŽ je zahvaljujući ovim projektima postala svojevrsni laboratorij dobrih praksi. Upravo iz te županije krenula je prva objava katastarskih podataka na internetu u BiH, kao i razvoj aplikacije koja je, uz odobrenje Svjetske banke, postala temelj danas široko poznatog sustava Katastar.ba.
Posebno važni iskoraci napravljeni su u području digitalizacije katastra, usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga, te uspostave adresnog registra, zahvaljujući kojem se u općinama poput Čitluka, Čapljine, Neuma i Jablanice napokon napušta praksa adresa „b.b.“ i stvara preduvjet za uređenije prostorno planiranje i sigurniji pravni promet nekretninama. Uz to, HNŽ je među prvim županijama krenula u sustavno prikupljanje podataka o podzemnim instalacijama kroz katastar komunalnih uređaja, što je od iznimnog značaja za planiranje i realizaciju infrastrukturnih projekata.
Svoj važan digitalni alat dobila je i javna uprava – Geoportal HNŽ, koji danas koristi preko dvije stotine zaposlenika u županijskim institucijama i jedinicama lokalne samouprave. Kombiniranjem različitih skupova prostornih podataka – od ortofoto snimaka, katastra i adresnog registra do prostornih planova i koncesija – Geoportal omogućuje brže donošenje odluka i kvalitetnije planiranje razvoja.
U razgovoru za naš portal, Ivan Lesko detaljno govori o ulozi Uprave u sustavu zemljišne administracije, ključnim projektima koji su obilježili proteklih 22 godine, rezultatima koji su HNŽ svrstali u sam vrh Federacije BiH, ali i o izazovima koji tek dolaze – od završetka započetih projekata, preko uspostave sustava masovne procjene vrijednosti nekretnina, do nedostatka stručnog kadra koji bi trebao nositi budući razvoj ovog, za gospodarstvo i društvo, iznimno važnog sektora.
Kakva je uloga Uprave u sustavu zemljišne administracije Federacije BiH?
Kako sustav zemljišne administracije nije uređen sukladno ustavu Federacije BiH, nego se još uvijek zasniva na zakonodavstvu prijeratne SR BiH nadležnosti federalne i županijske razine vlasti nisu precizno definirane. U takvim okolnostima Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove HNŽ-a kojoj sam na čelu od 2002. godine svoju ulogu nastoji graditi sukladno odgovarajućim županijskim propisima, pri čemu je ta uloga uglavnom usmjerena na koordinaciju aktivnosti Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) i jedinica lokalne samouprave (JLS) u sektoru zemljišne administracije, te na pružanje tehničke i financijske potpore JLS na području Županije u različitim projektima u tom sektoru. Može se reći da je temeljna uloga Uprave modernizacija sustava zemljišne administracije.
Možete li predstaviti glavne aktivnosti i rezultate koje je Uprava postigla za vrijeme vašeg rukovođenja?
U proteklih 22 godine Uprava je sukcesivno započinjala nove projekte svakih nekoliko godina. Prvi projekt započet je 2003. godine i odnosio se na početak digitalizacije katastarskih planova pri čemu su skenirani i georeferencirani listovi katastarskih planova za cijelo područje Županije. Od 2008. godine započinje njihova sustavna vektorizacija, čime se oni prevode u potpuno digitalni oblik, a također se ti podatci povezuju s opisnim podatcima katastra koji su digitalizirani još prije rata, čime se izrađuje jedinstvena baza podataka katastra nekretnina (BPKN). Ovime se naš katastarski sustav izjednačava s modernim europskim katastarskim sustavima. Da bi se ti podatci mogli obrađivati i prezentirati zainteresiranim korisnicima bilo je potrebno razviti odgovarajuću aplikaciju. Uprava je tijekom 2008. i 2009. godine razvila aplikaciju koja je instalirana u svim JLS na području Županije izuzev općine Konjic, čime je uspostavljen unificirani katastarski sustav, koji je krajem 2009. godine omogućio objavu katastarskih podataka na Internetu putem web preglednika, što je bila prva takva objava u BiH. Na ovaj projekt smo posebno ponosni jer je razvijena aplikacija, uz odobrenje Svjetske banke preuzeta od strane FGU, dorađena i instalirana u svim JLS u Federaciji BiH, čime je uspostavljen sada svima poznati sustav Katastar.ba. Izrada BPKN u suradnji s JLS i FGU nastavlja se sljedećih godina, pa naša Županija postaje prva županija u Federacije BIH za koju je za cijeli teritorij izrađena BPKN.
Uslijedili su projekti usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga pri čemu je jedan od prvih pilot projekata bio u našoj županiji (katastarska općina Čapljina) i uspostave adresnog registra koji je započet također u našoj Županiji, koji su započeti 2010. odnosno 2011. godine koji i danas traju. Od 2017. godine provodi se projekt uspostave katastra nekretnina na temelju izmjere koje je provedena prije rata, a od 2021. projekt uspostave katastra komunalnih uređaja. Tu je još i projekt Geoportala HNŽ kojeg koriste djelatnici županijskih institucija i JLS, a koji omogućava uvid u različite setove prostornih podataka. Treba istaknuti činjenicu da se gotovo svi projekti provode u suradnji Uprave, FGU i JLS.
Za realizaciju navedenih projekata imali smo podršku svih Županijskih vlada u proteklom razdoblju, te posebno značajnu podršku švedskog donatorskog CILAP projekta na početku uspostave adresnog registra. Neophodno se zahvaliti djelatnicima Uprave na doprinosu u realizaciji svih projekata, te posebno gospodinu Željku Obradoviću i njegovom timu iz FGU na vrlo uspješnoj suradnji. Gospodin Obradović i njegovi najbliži suradnici su imali razumijevanja za naše ideje i projekte, pa smo u svim aktivnostima imali njihovu podršku što nam je puno značilo.
Digitalizacija katastarskih planova bila je prvi projekt u procesu modernizacije sustava. Kakvi rezultati su postignuti u našoj Županiji i koji je značaj digitalizacije katastarskih planova?
Naša županija je kao što sam već rekao prva Županija za koju je izrađena BPKN za cijeli teritorij. U razdoblju od 2007. do 2019. godine izvršena je izrada BPKN za 269 katastarskih općina sa preko 670000 parcela. Značaj digitalizacije katastarskih planova ogleda se u prvom redu u povećanju brzine usluga korisnicima koji te podatke trebaju. Drugi bitan rezultat digitalizacije je spajanje podataka katastarskog plana i opisnih (atributnih) podataka katastra (podatci o korisnicima, načinu korištenja, površinama parcela i sl.) u jednu bazu podataka čime se omogućava otklanjanje pogrešaka koje su nastale njihovim dugogodišnjim odvojenim održavanje. I na kraju BPKN je osnovna baza prostornih podataka na koju se uglavnom naslanjaju sve druge baze. Ovdje je digitalizacijom stvorena osnova za brzo i učinkovito korištenje katastarskih podataka u digitalnom okruženju za prikupljanje i obradu drugih prostornih podataka, a također je omogućena objava katastarskih planova na Internetu, čime su oni postali dostupniji korisnicima.
Usklađivanje podataka katastra zemljišta i zemljišne knjige je slijedeći značajan projekt. Zbog čega je ovaj projekt izuzetno bitan i tko je (su) osobe i subjekti koji od njega imaju najviše koristi?
Ovaj projekt započet je 2011. godine kada je jedna od pilot lokacija bila i katastarska općina Čapljina. Proveden je u 37 katastarskih općina u našoj Županiji, od čega u četiri katastarske općine u općini Čitluk (Međugorje, Bijakovići, Vionica i Paoča). Projekt je proveden na urbanim područjima gdje je vrijednost nekretnina visoka. Projekt je iznimno bitan jer se njime omogućava zainteresiranim vlasnicima da upišu svoja prava u zemljišne knjige, čime njihove nekretnine postaju pogodne za pravni promet (kupoprodaja, izgradnja objekata, upis hipoteka itd.). Prije provedbe ovog projekta uobičajeno stanje u jednoj katastarskoj općini je bilo takvo da je svega 10 do 20 % nekretnina bilo pogodno za pravni promet, a ostale su bile blokirane zbog neažurnih upisa u zemljišnim knjigama. Provedbom projekata usklađivanja ovaj postotak se podiže na preko 80%. Sređene zemljišne knjige imaju veliki značaj za razvitak gospodarstva i smanjenje bespravne izgradnje. Dakle od ovog projekta koristi imaju svi, od građana, preko poslovne zajednice i jedinica lokalne samouprave, pa je teško izdvojiti tko ima najviše koristi.
Projekt uspostave adresnog registra pokrenut je na vašu inicijativu 2011. godine u našoj Županiji. U proteklom razdoblju preko Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne proširen je skoro u cijeloj Federaciji. Kako se projekt razvija, te dali ste zadovoljni njegovim rezultatima?
Projekt se razvija vrlo dobro. U vrijeme kada smo započeli projekt adresni registar faktički nije ni postojao, iako je on u uređenim državama jedan od najvažnijih javnih registara. Kod nas je adresni sustav bio apsolutno zapostavljen i nitko se o njemu nije brinuo. Primjerice prije provedbe projekta u općini Čitluk na adresama s oznakom b.b. bilo je prijavljeno 91 % građana. Temeljem iskustava iz europskih zemalja (u prvom redu Hrvatske i Švedske) u kojim se poslovi vođenje adresnog registra nalaze u mjerodavnosti geodetskih uprava, u našoj Županiji je donesen poseban Zakon kojim je uređena problematika adresa od označavanja adresnih područja tablama s nazivima i zgrada tablicama s kućnim brojevima do izrade i vođenje adresnog registra, kojim su poslovi adresnog registra dati u mjerodavnost službi za geodetske poslove u JLS i Županijske uprave. Proveden je pilot projekt u našoj općini u naseljenim mjestima Čitluk, Međugorje Bijakovići, te je razvijena aplikacija za uspostavu i vođenje adresnog registra. Aplikacija je putem FGU instalirana u 60 JLS, a temeljem iskustava iz pilot projekta u cijelosti je adresni registar uspostavljen u 37 JLS. U našoj Županiji adresni registar je u potpunosti uspostavljen u Čitluku, Čapljini, Neumu i Jablanici, djelomično u Mostaru, Konjicu, Prozor-Rami i Ravnom. Izuzetno sam zadovoljan rezultatima projekta, mada su oni mogli biti i bolji uz aktivniji pristup JLS koje su u potpunosti odgovorne za uspostavu adresnog registra dok naša Uprava i FGU pri tome osiguravaju tehničku i financijsku potporu.
Od 2017. godine radi se na uspostavi katastra nekretnina na temelju izmjere koja je započeta prije rata. O kakvom se postupku radi, te koji su rezultati njegove provedbe?
U prijeratnom razdoblju uglavnom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u tadašnjoj SR BiH provedena je velika kampanja premjeravanja zemljišta u svrhu uspostave katastra nekretnina koji bi zamijenio, stari austro-ugarski katastar i na njemu zasnovanu zemljišnu knjigu. Izbijanjem rata su aktivnosti na uspostavi katastra nekretnina zaustavljene. Nastavljene su tek 2017. kada je donesena posebna Uredba koja je omogućila njihov nastavak. Svrha uredbe je bila da se kroz izlaganje podataka prijeratne izmjere utvrde tehnički podatci o nekretninama dok će se nova zemljišna knjiga uspostaviti u drugom koraku usklađivanjem tih podataka s podatcima važeće zemljišne knjige. U prvom koraku izvršena je digitalizacija podataka prikupljenih izmjerom za sve katastarske općine u našoj Županiji (80). Uslijedilo je ažuriranje podataka izmjere kako bi se stanje podataka usuglasilo sa stvarnim stanjem na terenu. Nakon ažuriranja pristupa se izlaganju podataka na javni uvid, te u konačnici uspostavi katastra nekretnina. Za sada su aktivnosti na izlaganju podataka započele u svim JLS u našoj županiji koje imaju takvo stanje katastra (Mostar, Prozor-Rama, Stolac, Konjic i Neum) izuzev općine Ravno. Ovi poslovi su vrlo složeni, odvijaju se uglavnom planiranim tempom, ali se radi o projektima koji će zbog svoje složenosti trajati narednih desetak godina.
Projekt koji se provodi na dijelu katastarske općine Čitluk od 2024. godine spada u ovu grupu projekata, zbog čega se on realizira i koje aktivnosti slijede po njegovom završetku?
Projekt koji se realizira na dijelu katastarske općine Čitluk ne spada u ovu kategoriju. Naime za cijelo područje općine Čitluk nova izmjera i uspostava katastra zemljišta provedena je šezdesetih godina prošlog stoljeća. Na žalost zbog niza subjektivnih i objektivnih okolnosti ovaj katastar nije dovoljno kvalitetno održavan na užem urbanom području naseljenog mjesta Čitluk. Stoga ovdje govorimo o obnovi katastra koja je provedena na cca 200 hektara užeg urbanog područja naseljenog mjesta Čitluk s ciljem usuglašavanja stanja u katastru sa stvarnim stanjem na terenu. Projekt je u završnoj fazi, trebao bi biti završen do kraja godine. Koliko je razina održavanja katastra na tretiranom području bila niska pokazuje činjenica da je ono bilo premjereno 1988. godine. Zbog poslijeratne izgradnje zaključeno je da se ti podatci ne koriste i da je bolje provesti novo premjeravanje. Tako imamo situaciju da je ovo područje jedino u BiH koje je četiri puta premjereno. Nakon završetka ovog projekta postojeći podatci katastra zemljišta na tretiranom području bit će zamijenjeni novima nakon čega će uslijediti projekt usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga za cijelo područje katastarske općine Čitluk.
Katastar komunalnih uređaja digitalizira se od 2021. Kroz ovaj projekt se uglavnom prikupljaju i obrađuju podatci o podzemnim vodovima i instalacijama. Približite nam rezultate projekta u Županiji i našoj općini.
Katastar komunalnih uređaja je registar podzemnih i nadzemnih vodova i postrojenja komunalne infrastrukture (elektro instalacije, telekomunikacije, vodovod, kanalizacija, plinovod, toplovod itd.). Radi se o izuzetno važnom registru koji ima višestruku primjenu, od koje treba istaknuti njegovo korištenje u prostornom planiranju i izgradnji različitih vrsta objekata. Od 2021. godine izrađuje se u digitalnom obliku temeljem Uredbe koju je donijela FGU. Do sada je u našoj Županiji uspostavljen u cijelosti za slijedeće JLS: Čapljina, Čitluk, Jablanica i Konjic, te većim djelom za grad Mostar. U našoj općini ukupno je registrirano: 692 km instalacija od čega 25 km kanalizacije, 292 km vodovodne, 192 elektroenergetske mreže i 202 km telekomunikacijske mreže, a u cijeloj Županiji cca 4300 km svih mreža. Iako je uspostava katastra komunalnih uređaja u mjerodavnosti JLS svi dosadašnji projekti su realizirani uz financijsku potporu Županijske uprave i FGU. Nastavak aktivnosti u preostalim JLS očekuje se u narednih nekoliko godina čime će cijelo područje Županije biti prekriveno katastrom komunalnih uređaja.
Posebno je zanimljiv projekt uspostave Geoportala HNŽ. Trenutno ga koriste djelatnici županijskih i institucija jedinica lokalne samouprave, dali ste zadovoljni razinom njegovog korištenja, te ima li izgleda da postane dostupan široj javnosti?
Infrastruktura prostornih podataka (IPP) je vrlo važan sustav koji putem umrežavanja različitih subjekata omogućava objavu i pregled različitih skupova prostornih podataka na Internetu. Ovaj kompleksni sustav države članice EU imaju obvezu uspostavite na temelju INSPIRE direktive koju je Europska komisija usvojila 2007. godine. Uprava je na tragu ove direktive 2016. godine pokrenula projekt izrade Geoportala HNŽ. Od tada je na Geoportalu u cijelosti ili djelomično objavljeno preko 20 skupova prostornih podataka, od slike terena takozvanog digitalnog ortofota (DOF), katastarskih podataka, adresnog registra, prostornih planova, planova gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, do registra koncesija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, minski sumnjivih površina itd. Geoportal koriste djelatnici Županijskih institucija i JLS. On im jednostavnim uključivanjem i isključivanjem skupova podataka omogućava njihov pojedinačni ili što je posebno bitno zajednički pregled pa se primjerice preklapanjem podataka katastra i prostornog plana jednostavno dođe do informacije dali je na nekoj parceli dozvoljena gradnja, a vidi se i njena namjena po prostornom planu. U Upravi smo izuzetno zadovoljni korištenjem Geoportala, jer prema trenutnim podatcima imamo preko 200 korisnika koji će tijekom ove godine postaviti preko 400000 upita. Ovo potvrđuje činjenicu da Geoportal postaje nezamjenjiv alat u svakodnevnom radu njegovih korisnika. Da bi Geoportal postao dostupan široj javnosti potrebno je u prvom redu osigurati potpunu pokrivenost svih objavljenih skupova cijelog područja Županije, što trenutno nije slučaj, a također je potrebno da sve mjerodavne institucije osiguraju kvalitetno i sveobuhvatno održavanje podataka što također nije slučaj. U tom pravcu Uprava potiče i podržava JLS i mjerodavne institucije da prikupljaju nedostajuće prostorne podatke, kao i da osiguraju adekvatne aplikacije za njihovo održavanje. Ne sumnjivo je da će po otklanjanju ovih nedostataka Geoportal postati dostupan široj javnosti.
Kakvi su planovi za daljnji razvitak sustava Zemljišne administracije u budućnosti, te dali postoje rizici koji bi mogli realizaciju tih planova usporiti ili zaustaviti?
U prvom redu tu su planovi za završetak postojećih projekata, te očuvanje njihove održivosti u budućnosti. Tu su posebno značajni i kompleksni projekti usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga, te projekti uspostave katastra nekretnina. Projekti uspostave adresnog registra i katastra komunalnih uređaja će se također nastaviti, ali su oni relativno jednostavniji i traže manji angažman financijskih sredstava i osoblja. Pored ovih projekata tu je i GIVE projekt započet ove godine s glavnim ciljem uspostave sustava masovne procjene vrijednosti nekretnina u kojem se kao prethodni uvjet mora uspostaviti katastar zgrada. Ovaj projekt financira se sredstvima iz kredita Svjetske banke i traži potpunu predanost osoblja FGU, županijskih geodetskih uprava, JLS i privatnog sektora koji mora provesti sve aktivnosti na terenu. Svi ovi projekti su od velikog značaja za razvitak gospodarstva i općeniti društveni razvitak. U ranijem razdoblju ograničavajući faktor za realizaciju ovih projekata bio je novac. Sada to više nije jer je osigurano financiranje kako iz kreditnih i donatorskih sredstava, tako i iz domaćih izvora od JLS preko županija do Federacije. U takvim okolnostima najveći rizik za nastavak projekata u budućnosti i njihove održivosti predstavlja vrlo izvjesni nedostatak kvalitetnih stručnjaka koji mogu odgovoriti na sve izazove koje projekti stavljaju pred njih. Generalno iz godine u godinu kvaliteta obrazovanja je sve niža i niža, mali broj učenika se odlučuje za studiranje na fakultetima geodezije i geoinformatike. U zadnje vrijeme ova pojava javlja se i na pravnim fakultetima. S druge strane neadekvatan odnos nositelja vlasti u većini JLS i u općinskim sudovima prema ovim poslovima, a posljedično i prema djelatnicima koji ih obavljaju ne doprinosi da se ovo stanje popravi. Ovi projekti su općoj javnosti „nevidljivi“, za razliku od različitih infrastrukturno-građevinskih projekata koji su atraktivni i koji donose glasove birača. U takvim okolnostima vrlo često svjedočimo nedovoljnoj predanosti nositelja vlasti u JLS i čelništva općinskih sudova ovim projektima, iako su oni osnova za sve druge projekte i svako smisleno planiranje prostornog, a u konačnici i gospodarskog razvitka. Ova loša praksa u radu JLS i općinskih sudova, te nedostatak kvalitetnog osoblja potrebnog za realizaciju projekata koji je na određeni način povezan s tom lošom praksom su glavni rizici za uspješan nastavak projekata i osiguranje njihove održivosti u budućnosti.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.
