INTERVJU Marijo Marić: „Međugorje je posebno sigurnosno poglavlje koje zahtijeva stalnu policijsku prisutnost“
Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, Marijo Marić, govori za Brotnjo.ba o ključnim sigurnosnim izazovima, nabavi radarskih sustava, statusu Ispostave PS Čitluk u Međugorju, suradnji s Vladom, kadrovskim planovima te reformama koje bi trebale dovesti do profesionalizacije Uprave policije.
U opširnim odgovorima ministar detaljno pojašnjava kako MUP planira odgovoriti na masovnu smjenu generacija, koji su logistički izazovi u Međugorju, kako se proračunski planira oprema, ali i zašto je važno mijenjati pristup školovanju budućih policijskih službenika.
Posebno naglašava da je Međugorje jedna od operativno najzahtjevnijih točaka u županiji:
„Međugorje je svjetsko svetište čija složenost zahtijeva stalnu koordinaciju, povećane kapacitete i vrhunski pristup sigurnosti.“
U kojoj je fazi postupak nabavke novih radarskih sustava za HNŽ i možete li precizirati koliko će njihovo uvođenje doprinijeti smanjenju prometnih nesreća u županiji?
Postupak nabave novih radarskih sustava je u fazi planiranja i radi se o iznimno skupim investicijama, čak i do 120.000 KM po jednom radaru, ali obzirom da trenutno imamo više takvih sustava povremeno im mijenjamo lokacije i postižemo vrlo dobar efekt. Uočili smo, također, da je efikasna opcija već sama instalacija kutija za radare u koje premještamo uređaje i koje, bez obzira nalazi li se uređaj u njima ili ne, djeluju odvraćajuće i na taj način utječu na vozače na način da prilagode brzinu kretanja prometnim znakovima i pravilima. Sigurnost u prometu je iznimno značajan segment opće sigurnosti zbog velike frekvencije vozila na našim prometnicama i rad na ovom planu je naš kontinuiran zadatak, a u skorije vrijeme bi trebao biti postavljen još jedan radar na području nadležnosti PS Čitluk.
Kakav je trenutni status Ispostave PS Čitluk u Međugorju i postoje li planovi da ona dobije snažniji operativni kapacitet ili proširene ovlasti, s obzirom na specifične sigurnosne potrebe tog područja?
Policijska stanica Čitluk definitivno je jedna od opterećenijih stanica u našem MUP-u prioritetno zbog činjenice da na svom terenu ima Međugorje kao jedno od najvećih svjetskih svetišta koje privlači mase ljudi što podrazumijeva i veliki broj vozila što sve traži vrhunsku i često iscrpljujuću koordinaciju na terenu, a što neminovno predstavlja potencijalno veći rizik za nastup nekog sigurnosnog rizika jer, realno, nisu svi posjetitelji hodočasnici nego se među njima mogu pojaviti sigurnosno interesantne osobe sklone izvršenju kaznenih djela koje su tu upravo s tim ciljem. Povećanje broja policijskih službenika, ovo mogu već najaviti, je planirano kao i u još nekim središtima u županiji upravo zbog posebnosti i zahtjeva ovoga područja. Ne smijem ne iskoristiti priliku pa otvoreno pohvaliti rad Policijske stanice Čitluk, rad zapovjednika Ćorića i svih službenika, kako uniformiranih, tako i onih koji djeluju pri Odsjeku za administraciju i potporu jer ova stanica bilježi sjajne rezultate i više nego uspješno i profesionalno, a katkad i vrlo kreativno, se nosi sa svim zadaćama koje su pred njih postavljene.
Kako ocjenjujete trenutnu razinu javne sigurnosti u HNŽ, posebno u svjetlu sve učestalijih ozbiljnijih kaznenih djela, i koje mjere planirate provesti kako bi se stanje dodatno poboljšalo?
Rekao bih da je sigurnost u županiji na zadovoljavajućoj razini iako je o ovome prilično zahtjevno govoriti jer traži pojašnjenje i ne može ostati na jednoj rečenici. Policijske agencije cijene stanje sigurnosti prema mjerljivim parametrima koji se statistički prate i analiziraju i odsustvo pojave većeg broja težih kaznenih djela, nepostojanje narušavanja javnoga reda i mira u većem obujmu i slično, daju nam za pravo reći da se građani mogu osjećati sigurno. Međutim, obzirom da pojedini događaji dobiju veću medijsku pažnju i budu okidač raspravama na društvenim mrežama koje su kanal za izbacivanje osobnih frustracija, ovo može dovesti do uznemirenja javnosti što više resora prepoznaje kao svojevrsnu anomaliju. Često naglasim, a mislim da bi to i našim građanima pomoglo u razumijevanju stvari, da je jedna stvar objektivna procjena sigurnosne situacije naših službi a potpuno je druga stvar onaj subjektivni osjećaj sigurnosti koji ljudi formiraju temeljem osobnoga doživljaja sigurnosti kao reakciju na neke incidentne situacije. Primjerice, mi smo imali nekoliko tiskovnih konferencija na kojima smo nalazima istrage u cijelosti osporili nemali broj lažnih vijesti koje su u prvih nekoliko sati od objave polučile štetu u vidu podjele javnosti i uznemirenja građana kao što se, recimo, znalo dogoditi kod sukoba pripadnika navijačkih skupina i onda ankete pokažu kako je jedan broj ljudi izjavio da se ne osjeća sigurno, ali možemo već sada vidjeti da se radilo o izoliranim incidentima koji nisu bili prijetnja široj javnosti. Vrlo je bitno, ukoliko je javnost zainteresirana za pojedine slučajeve, da se informira iz službenih priopćenja nadležnih službi koje su u ovakvim slučajevima MUP i tužiteljstvo a čija priopćenja bi mediji trebali dalje prenositi.
Možete li pojasniti na koji način MUP HNŽ surađuje s Vladom HNŽ-a u planiranju proračunskih sredstava za modernizaciju policijske opreme i infrastrukturne projekte, uključujući nadzorne sustave i rad ispostava poput one u Međugorju?
Kao i svaki drugi resor, MUP provodi svoju strategiju i planiranje za svaku godinu i iskazuje potrebe prilikom pripreme proračuna što zahtijeva i vještinu procjene i balansiranje u odnosu na mogućnosti proračuna. Uvijek smo imali realne zahtjeve, ali i potporu Vlade kod realiziranja istih jer osobno smatram, kao što kažem kolegama u Vladi, da je sigurnost preduvjet za neometan rad svih drugih resora. Na MUP-u je zaista jedan težak zadatak i uvijek podsjetim da policajac na sebi nosi veliki teret kako to ne bi morali činiti naši građani a nerijetko su prizori iz samo jedne smjene nešto s čim se prosječan čovjek ne susretne za života. Prema tome, materijalno-tehnička opremljenost i sredstva koja će olakšati službenu dužnost za nas nije luksuz nego potreba.
Koliko je realno očekivati kadrovsko jačanje policijskih struktura u županiji, s posebnim naglaskom na prometnu sigurnost i područja s povećanim obujmom događanja poput Međugorja, te postoje li već definirani rokovi ili planovi zapošljavanja?
Realno je očekivati kadrovsko jačanje i, kako sam već rekao, to je naš zadatak na kojemu neprekidno radimo već dvije godine i nastaviti ćemo i dalje. U idućoj godini mi ćemo imati postignutu brojku od oko 530 zapošljavanja policajaca od početka rada ove Vlade. Ovo su mukotrpni i dugotrajni procesi koji zahtijevaju i značajna sredstva za školovanje, ali posljedično i investiranja u dodatne obuke. Smjena generacija o kojoj smo već govorili nosi dvostruku posljedicu pa tako s jedne strane dobivamo, uvjetno rečeno, podmlađeni kadar, ali s druge strane stvorenu obvezu ubrzanog i intenzivnog educiranja u policijskim znanjima i vještinama jer je policijska akademija tek temelj i polazišna točka koja zahtijeva nadogradnju i u učionici i na terenu. Procesi prijema imaju dva bitna obilježja od čega je jedan izdvajanje sredstava iz proračuna i to je ono na što možemo utjecati, a drugo je kapacitet smještaja na policijskoj akademiji što је varijabla obzirom da su i drugi MUP-ovi u sličnoj situaciji pa upućuju kadete na obuku. Ipak, kada se podvuče crta i imajući u vidu sve okolnosti, mi trenutno na Policijskoj akademiji FMUP-a u Sarajevu imamo naših 140 kadeta koji bi trebali biti u službi do kraja prosinca, u tijeku je natječajna procedura za 200 policajaca za koje se nadamo da će u uniformi biti dogodine u ovo vrijeme, a radimo analize i izvjesno je da ćemo u 2026. godini objaviti još jedan veći natječaj za prijem pa bih se usudio reći da radimo pristojan posao.
Nedavno ste najavili izmjene uvjeta za prijem u policiju s ciljem brže profesionalizacije sustava. Na koje se konkretno promjene to odnosi i što želite postići tim reformama?
Da, uskoro planiramo provesti proces profesionalizacije Uprave policije, kojim bi se prednost pri prijemu u početni čin ‘mlađi inspektor’ dala kandidatima sa završenim studijem prava, kriminalistike i ekonomije, uz mogućnost uključivanja i drugih struka ovisno o potrebama službe. Naš MUP već ima vrhunske profesionalce različitih obrazovnih profila koji su kroz policijska školovanja i dugogodišnje iskustvo stekli visoku razinu kompetencija, no ovom reformom želimo osigurati da novi kadrovi u samom početku imaju snažnu stručnu podlogu koja će im omogućiti bržu i kvalitetniju nadogradnju znanja i vještina.Trenutni zakon i pravilnik propisuju samo višu ili visoku stručnu spremu, bez preciziranja struke, što dovodi do velike raznolikosti kadrova. Novim rješenjem moguće je da će se broj prijava smanjiti, ali ćemo postići višu kvalitetu i dugoročno jači profesionalni standard.
Zahvaljujem portalu Brotnjo.ba na pozivu i srdačno pozdravljam sve vaše čitatelje.”
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.
