INTERVJU Prof. dr. sc. Milenko Bevanda: „Prioriteti su skraćivanje lista čekanja i jačanje primarne zaštite“
Prof. dr. sc. Milenko Bevanda, dr. med., ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije, već nekoliko mjeseci obnaša jednu od najodgovornijih funkcija u županijskoj Vladi. Resor kojim upravlja obuhvaća zdravstveni sustav, socijalnu skrb te pitanja radnih prava, što ga čini jednim od ključnih segmenata svakodnevnog života građana. U razgovoru za naš portal ministar Bevanda osvrnuo se na aktualne izazove u zdravstvu, planirane projekte u socijalnoj skrbi i radnoj politici, ali i na tretman Vlade HNŽ-a prema projektima koji se realiziraju na području općine Čitluk.
Koji su trenutno najveći izazovi u zdravstvenom sustavu Hercegovačko-neretvanske županije i na koji način ih planirate rješavati u ovom mandatu?
Zdravstveni sustav je vrlo složena, promjenjiva i nestabilna organizacija za pružanje usluga zdravstvene zaštite, podložan utjecaju različitih čimbenika iz okruženja i različitog ponašanja aktera unutar sustava s različitim interesima i očekivanjima.
Ciljevi zdravstvenog sustava su: zaštita, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja kao opći cilj, veća dostupnost zdravstvene zaštite, više razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite, zaštita interesa javnog zdravstva te učinkovitije upravljanje resursima u zdravstvu osobito financijskim resursima.
Više je čimbenika koji utječu na zdravstveni sustav. U sklopu potrebne reforme zdravstva evidentno je da imamo probleme na koje nismo mogli utjecati: trend starenja stanovništva, promjena patologije bolesti stanovništva, promjene u stilu života stanovništva, pandemija COVID-a, oružani sukobi (Ukrajina, Izrael).
Također, postoje problemi na koje smo i mogli utjecati: nepostojanje adekvatnog sustava planiranja, nedostatak liječnika posebno u Primarnoj Zdravstvenoj Zaštiti, neplanirani razvoj zdravstvenih kapaciteta, neracionalno korištenje kapaciteta zdravstvene zaštite – nepotrebni ponavljani pregledi, nekontrolirano i neadekvatno zapošaljavanje, javne nabavke u zdravstvu, liste čekanja.
Potpuniji uvid u stanje zdravlja stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite u FBiH otežava nepostojanje sveobuhvatnih podataka o radu zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu. Nedopustivi je kaos koji trenutno vlada u dezorganiziranim privatnim ustanovama. Neophodno je što prije staviti ovaj segment zdravstvene zaštite pod kontrolu.
Zastarjeli Standardi i normativi – neprepoznavanje velikog djela inovacijskih metoda koje su uvedene u zdravstveni sustav posljednji 40 godina.
Napredna medicinska tehnologija nije adekvatno propraćena – neprepoznate metode u Tarifniku, niske cijene usluge. Neplaćanje učinjenih usluga po jedinici usluge, nego paušalno, što u konačnici doprinosi kontinuiranom produbljivanju duga.
Neadekvatna informatizacija zdravstvenog sustava, neuvezanost postojećih IT sustava, bespotrebna ponavljanja pretraga na relaciji Zavod – primarna ZZ – Bolnice.
Implementacija obiteljske medicine još uvijek nije zadovoljavajuća, uz evidentan problem stalne fluktuacije ionako nedostajućeg kadra, posebno doktora medicine – nestimulativnih mehanizama plaćanja, odsustva menadžerskih vještina i još uvijek nedovoljno usklađeni pravni akti, nepotrebno suvišno zapošljavanje liječnika na tercijarnom nivou, itd…
Veliki izazov u zdravstvenom sustavu HNŽ-a su svakako duge liste čekanja, nedostatak medicinskog kadra u PZŽ, te zastarjela infrastruktura i oprema u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Također, sustav financiranja zdravstva i dalje je pod velikim pritiskom, što dodatno otežava pružanje kvalitetnih usluga. Moramo tražiti nove modalitete financiranja, što većina potrebnih promjena nije u našim ingerencijama.
Kao jedan od glavnih problema zdravstvene politike u većini razvijenih industrijskih zemalja navodi se rastuća zdravstvena potrošnja. Razlozi rasta zdravstvene potrošnje mogu biti različite prirode. Neki od razloga su: asimetrične informacije, starenje populacije, povećana upotreba medicinske tehnologije, stil života
Sve izraženija postaje potreba kontrole zdravstvene potrošnje.
Šta je urađeno i šta radimo?
Dijelom su sagledani problemi i već radimo na rješavanju mogućeg.
Zacrtali smo izbjegavanje paušalnog plaćanja usluga na razini PZŽ i na taj način radimo na motiviranju učinka DZ / započeti proces na razini HNŽ/K. Osnovali smo radnu skupinu koja radi na novim standardima i normativima koji će doprinijeti racionalnoj raspodjeli sredstava i zakonskom ugovaranju sredstava namijenjenih PZZ. Nastojimo riješiti racionalne potrebe Hitne Medicinske pomoći u svim DZ, naravno uvažavajući specifičnosti pojedinih DZ-a.
U ovom mandatu planiramo ojačati sustav kroz povećana ulaganja u kadrove, poboljšanje uvjeta rada, te usmjeravanje sredstava u digitalizaciju i modernizaciju dijagnostičke opreme. Također, radimo na jačanju suradnje između bolnica i domova zdravlja, kako bi sustav bio protočniji i efikasniji. U tijeku je i izrada nove strategije razvoja zdravstva, koja će objediniti kratkoročne i dugoročne ciljeve.
Kako ocjenjujete stanje bolnica i domova zdravlja u županiji te hoće li biti novih ulaganja u infrastrukturu i medicinsku opremu?
Stanje je raznoliko – dok su neke ustanove u zadnjih nekoliko godina modernizirane, druge se i dalje suočavaju s infrastrukturnim izazovima. Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao najveća zdravstvena ustanova u regiji, ostvarila je niz iskoraka, ali su i manje ustanove, poput domova zdravlja u Mostaru, Čitluku, Jablanici ili Konjicu, pokazale spremnost za napredak.
U planu su nova ulaganja, kako kroz županijski proračun, tako i uz pomoć sredstava viših razina vlasti i međunarodnih donacija. Fokusirat ćemo se na nabavu nove opreme, osuvremenjivanje laboratorija i dijagnostike, kao i na energetsku učinkovitost i obnovu objekata, što je već u pripremi kroz projekte s fondovima EU.
Veliki problem predstavljaju liste čekanja i odlazak medicinskog osoblja iz BiH. Koje konkretne mjere predlažete kako bi se ti problemi ublažili?
Slažem se da su ovo gorući problemi.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, u posljednje tri godine više od xx liječnika i medicinskih sestara napustilo je zdravstvene ustanove u našoj županiji. Najveći broj njih otišao je u inozemstvo, posebno u zemlje Europske unije, u potrazi za boljim radnim uvjetima i većim primanjima.
Odlazak zdravstvenog kadra jedan je od najvećih izazova s kojima se suočavamo i zato smo u ovom mandatu usmjerili resurse u tri konkretne mjere kako bismo zaustavili taj trend:
Povećanje plaća i materijalnih prava – U suradnji s Vladom HNŽ-a i sindikatima, na početku mandata smo osigurali povećanje osnovice plaće za zdravstvene radnike u javnom sektoru. Do kraja mandata planiramo dodatno povećanje, uz uvođenje naknada za rad u otežanim uvjetima, noćne smjene i dežurstva, povećanje nematerijalnih uvjeta kroz nove kolektivne ugovore.
Financiranje dodatne edukacije – edukacije medicinskih sestara kroz projekt “FAMI”.
Poboljšanje radnih uvjeta i opreme – Ulažemo u obnovu zdravstvenih ustanova i nabavu medicinske opreme kako bi liječnici i sestre imali dostojne uvjete za rad.
Vjerujemo da će ove mjere – u kombinaciji s odgovornim socijalnim dijalogom – dati rezultate i pomoći da zadržimo postojeći kadar, ali i motiviramo mlade da ostanu u HNŽ-u i razvijaju karijeru ovdje.
Točno je da u određenim slučajevima liste čekanja u SKB Mostar prelaze šest mjeseci, posebno za dijagnostičke preglede poput MR-a, CT-a ili određenih subspecijalističkih pregleda i operativnih zahvata. To je ozbiljan problem koji direktno pogađa građane, a ujedno i narušava povjerenje u javni zdravstveni sustav.
Zato smo pokrenuli niz konkretnih koraka s ciljem smanjenja čekanja, i to u ključnim pravcima:
Digitalizacija naručivanja pacijenata – U tijeku je priprema pilot projekta sustava e-naručivanja i elektroničkog upućivanja koji će objediniti podatke iz domova zdravlja i bolničkih ustanova. Time ćemo dobiti bolji nadzor nad terminima, ali i veću transparentnost – pacijenti će moći vidjeti kada su naručeni i gdje su na listi. Pripremamo pilot projekt i vjerujem da ćemo osigurati i sredstva.
Racionalizacija i preraspodjela termina – Analiziramo iskorištenost postojećih kapaciteta. Uvođenjem dodatnih termina u poslijepodnevnim satima i subotama, te boljim rasporedom rada specijalista, cilj nam je do kraja 2026. godine smanjiti liste čekanja za najkritičnije preglede za najmanje 30%.
Ugovaranje usluga s drugim ustanovama – U slučajevima gdje su liste posebno duge, razmatramo mogućnost da HZZO HNŽ privremeno ugovori određene preglede s drugim javnim ili privatnim ustanovama koje imaju kraće liste, sve u cilju brže dostupnosti usluge pacijentima. To je također, dugotrajan problem, jer prije toga treba uvesti „red“ u privatne ustanove.
Zdravstvo mora biti pristupačno i učinkovito – to građani s pravom očekuju. Iako ne možemo sve riješiti preko noći, vjerujem da ćemo već tijekom 2026. vidjeti značajno skraćene liste čekanja.
Kada je riječ o socijalnoj skrbi, koji su prioriteti ministarstva u zaštiti najugroženijih skupina stanovništva – djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom?
Radimo na izmjenama zakonskih akata koji će olakšati pristup uslugama i skratiti administrativne procedure za ostvarivanje prava. Skupština je usvojila dva nova zakona: Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom i Zakon o socijalnoj skrbi.
Po novom Zakonu o materijalnoj potpori obiteljima s djecom pored djece čiji je jedan ili su oba roditelja preminula, kao kategorija korisnika prava na dječji dodatak utvrđena su i djeca oboljela od malignih oboljenja s ciljem pružanja dodatne materijalne potpore njima i njihovim obiteljima. Izvršena je i intervencija u pogledu uvjeta za ostvarivanje prava na dječji dodatak za djecu s teškoćama u razvoju ili invaliditetom.
Zakon o socijalnoj skrbi preciznije definira korisnike, te ih dopunjava, revidira uvjete za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihovog pružanja, propisuje postupak registriranja udruga građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, te uvodi obvezni unutarnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Zakonom je preciznije određen i proširen krug korisnika prava i usluga u sustavu socijalne skrbi: proširena su postojeća i uvedena nova prava u sustavu socijalne skrbi, uvedene su socijalne usluge i razrađen način njihovog pružanja te po prvi put u HNŽ su socijalne usluge i njihovo pružanje sustavno uređeni, uređen je postupak obavljanja djelatnosti socijalne skrbi od strane udruga građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba. Također, propisivan je obvezan unutarnji i stručni nadzora nad radom pružatelja socijalnih usluga
S posebnom pažnjom pratimo i izazove lokalnih centara za socijalni rad, koje nastojimo kadrovski i stručno ojačati. Prioritet nam je jačanje mreže socijalnih usluga i povećanje dostupnosti prava za najugroženije skupine.
Na području radnih prava i zapošljavanja, planira li se donošenje novih mjera ili programa koji bi smanjili nezaposlenost i spriječili odlazak mladih iz HNŽ-a?
Apsolutno. U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje razvijamo nove programe stručnog osposobljavanja i samozapošljavanja mladih, kao i subvencioniranje zapošljavanja u privatnom sektoru. Želimo dodatno osnažiti start-up programe i surađivati s lokalnim zajednicama kako bismo mladima ponudili realne mogućnosti za ostanak.
Također, planiramo poboljšanja u zakonodavnom okviru, posebno u dijelu koji se odnosi na prava radnika na određeno vrijeme, sezonske radnike i rad preko agencija. Cilj nam je uravnoteženje fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti radničkih prava, uz poseban naglasak na poticanje ostanka visokoobrazovanog kadra.
Nakon dosta godina, ministarske dužnosti u Vladi HNŽ-a obnašaju dva Brotnjaka. Pored Vas, član Vlade je i Ivo Bevanda, ministar prometa i veza HNŽ-a. Vjerujem da imate intenzivnu suradnju, prvenstveno po pitanju projekata koji dolaze iz Brotnja. Kako ocjenjujete tretman Vlade prema projektima koji su u fazi implementacije na području općine Čitluk?
Suradnja s kolegom Bevandom je izvrsna i utemeljena na zajedničkom cilju – unapređenje infrastrukture i javnih usluga u Brotnju, ali i šire. Vlada HNŽ-a pokazuje otvorenost i podršku projektima koji imaju dugoročni značaj za lokalne zajednice, uključujući projekte u zdravstvu, cestovnoj infrastrukturi i socijalnoj skrbi na području Čitluka.
U tijeku su ili su nedavno započeti projekti obnove zdravstvenih objekata, poboljšanja prometne povezanosti, te planovi za jačanje kapaciteta socijalne zaštite. Smatram da je općina Čitluk sada ravnopravno uključena u županijske razvojne procese i nastavit ćemo se zalagati za ravnomjernu raspodjelu sredstava i podrške svim lokalnim zajednicama.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.
