INTERVJU Tomislav Martinović: “104 zakona, 32 sjednice i investicijski ciklus od 1,08 milijardi eura obilježili mandat Doma naroda FBiH”
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović dao je veliki intervju za Večernji list u kojem je govorio o radu i ulozi ovog zakonodavnog tijela u složenim političkim okolnostima.
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kao jedno od najviših zakonodavnih tijela u entitetu, pod predsjedanjem Tomislava Martinovića, i unatoč stalnim političkim previranjima, uspijeva osigurati kontinuitet u ispunjavanju svojih Ustavom definiranih obveza. Odluke i zakoni koje potvrđuje Dom naroda značajno utječu na svakodnevni život svih kategorija stanovnika Federacije BiH te otvaraju razvojne perspektive entiteta. Kroz odgovoran pristup radu, Dom naroda potvrdio je svoju ulogu čuvara Ustava, ali i važnost u donošenju političkih odluka te zakonskih rješenja, strategija i drugih akata od ključnog značaja za život građana.
Kako biste ocijenili rad aktualnog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije BiH kroz statističke pokazatelje, ali i političke odluke, odnosno usvojene dokumente koji često ostaju prikriveni zbog dnevnopolitičkih događaja kojima se daje prednost u medijima i javnosti. Krenimo od statistike. Kakva je ona kad je u pitanju rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH, Doma naroda?
U aktualnom mandatu Dom naroda Parlamenta Federacije BiH održao je 32 sjednice, konstituirajuću, zatim 23 redovite i 8 izvanrednih. Dom naroda usvojio je ukupno 330 dokumenata. Osim zakona, tu su strategije, odluke, zaključci, izvješća i drugi akti koje je Dom naroda razmatrao i usvojio, prihvatio ili primio k znanju.
Koliko je među dokumentima koje ste spomenuli zakona jer je zakonodavna aktivnost, uz zaštitu ustavnosti i vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, jedna od primarnih aktivnosti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH?
Od više od 300 usvojenih dokumenata, trećina se odnosi na zakone. U pitanju su 104 zakona, uključujući i proračune za svaku godinu tekućeg mandata. Od ovog broja, 67 zakona usvojeno je u formi prijedloga, 32 kao nacrti. Ako se osvrnemo na broj usvojenih zakona, možemo zaključiti da je bila intenzivna normativna aktivnost. Trend donesenih zakona bio je u stalnom rastu, a najučinkovitija bila je 2025. godina, u kojoj smo usvojili 37 zakona, od čega 24 prijedloga i 13 nacrta.
I u ovom mandatu nastavila se praksa donošenja zakona po žurnoj i skraćenoj proceduri, na što ste vi upozoravali, dajući prednost redovitom postupku uz mogućnost dvaju čitanja i amandmanskog djelovanja u cilju odabira adekvatnih politika i dobivanja što kvalitetnijeg i provedivog zakonskog rješenja. Je li se taj odnos promijenio?
Nije bilo značajnije promjene kad je u pitanju procedura donošenja zakona. Većina ih je donesena u žurnom ili skraćenom postupku. Naglašavam, riječ je o poslovnički propisanim postupcima iako bi bilo dobro da više zakona donosimo u redovitom postupku. Žurni ili skraćeni postupak, s druge strane, upućuje i na izraženu političku dinamiku i brzu reakciju zakonodavnih tijela u ključnim sektorima života i rada, kao i odgovorima na političke i ekonomske izazove s kojima se susrećemo. Zakonodavna i izvršna vlast prioritetno i žurno nastoje riješiti materijalni status pojedinih (ranjivih) kategorija stanovništva, balansirajući između njihovih potreba i ekonomskih mogućnosti kojima raspolaže Federacija. Osim što vodimo računa o fiskalnoj stabilnosti u navedenim slučajevima, većina zakona koje smo usvojili ili onih o kojima se vodi javna rasprava u cijelosti je ili djelomično usklađena s pravnom stečevinom Europske unije. Mislim da ćemo s vremenom, približavanjem k članstvu u Europskoj uniji, smanjiti broj zakona koje donosimo po žurnoj i skraćenoj proceduri i pri donošenju zakona otvoriti procese donošenja, odnosno reguliranja, tako da se u većoj mjeri uključe javnost, struka i akademska zajednica.
Pobrojiti sve donesene zakone u aktualnom mandatu Parlamenta Federacije BiH tražilo bi puno prostora i vremena. Možete li ih podijeliti po pojedinim oblastima te kroz tu podjelu na neki način opisati rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH?
Prije svega, proračune FBiH i financijske planove federalnih zavoda donosili smo na početku svake kalendarske godine. Tako je Dom naroda Parlamenta FBiH odigrao važnu ulogu u osiguranju fiskalne stabilnosti, omogućivši kontinuirano financiranje institucija, ali i socijalnog sustava, uz redovitu isplatu mirovina i socijalnih davanja. Donošenjem seta braniteljskih zakona uveli smo dodatne mehanizme zaštite braniteljskih kategorija omogućivši, uz ostalo, braniteljima da uz primanja po osnovi sudjelovanja u ratu ostvaruju dodatna primanja radom te tako poprave svoj i materijalni položaj svojih obitelji, uz psihološki učinak koji radni angažman donosi. U konačnici, osigurali smo i neometano funkcioniranje javnih službi. Osim troškovne proračunske funkcije, vodilo se računa i o razvojnoj dimenziji, s naglaskom na ravnomjeran razvoj. U tom kontekstu odlukama i zaključcima, koji su preduvjet za realiziranje brojnih investicijskih projekata i kreditnih aranžmana, Dom naroda osigurao je pravni temelj za investicije u vrijednosti od 1,08 milijardi eura, oko 2,1 milijardu KM, javnih sredstava. Osim što smo osigurali socijalnu i političku stabilnost, Dom naroda Parlamenta FBiH imao je izravnu ulogu i u pokretanju razvojnih i investicijskih ciklusa u Federaciji BiH. Tu je set energetskih zakona, zatim zakoni iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja, općenito iz oblasti rada i socijalne politike. Vlada je na kraju 2024. godine odlukom znatno povećala minimalnu plaću, koja treba biti jamac minimalnog materijalnog standarda radnika. Da bismo rasteretili gospodarstvo, smanjili smo doprinose izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, vodeći računa o ravnoteži između poreznog rasterećenja i fiskalne održivosti. Zakonom o dugu, zaduživanjima i jamstvima, a osobito Zakonom o fiskalizaciji novčanih transakcija, uvelike smo pokrenuli fiskalnu reformu u Federaciji kojom planiramo minimizirati poreznu utaju, kao i poreznu evaziju, odnosno minimizirati poroznost poreznog sustava i pozitivno utjecati na prihode od izravnih i neizravnih poreza, uključujući i realno dimenzioniranje makroekonomskih pokazatelja, osobito bruto domaćeg proizvoda.
U koje je sektore najviše investirano?
Za projekte prometne infrastrukture osigurano je 577 milijuna eura ili 60% od ukupnih javnih sredstava. Najveći dio sredstava investiran je u koridor Vc, a dio sredstava u prometno uređenje u Sarajevskoj županiji. Pokrenut je i snažan investicijski ciklus u energetskom sektoru, ponajprije investicijama u obnovljive izvore energije. Za izgradnju objekata koji koriste energiju vjetra i sunca odobrena je snaga od 850 MW, uz investiranje 1,7 milijardi KM, od čega je 90% privatni kapital. Osim investicija, donošenjem novog zakonskog okvira napravljen je povijesni iskorak u “demokratizaciji” energetskog sektora, omogućivši sudjelovanje građana u proizvodnji i prodaji električne energije. Dom naroda, osim što je legitimirao navedene procese, svojom aktivnošću postao je institucionalni sudionik zelene tranzicije koja će u budućnosti donijeti višekratne koristi.
Na koje je segmente života i rada zakonodavna vlast u Federaciji BiH u proteklom razdoblju također imala značajnog utjecaja?
Održivost mirovinskog sustava, skrb o umirovljenicima te socijalna davanja podignuti su na višu razinu. Donošenjem strategija, zakonskih i podzakonskih propisa u sektoru socijalne zaštite osigurana je zaštita djece i žena od nasilja u obitelji i drugih negativnih utjecaja. Donošenjem regulatornog, zaštitnog okvira i izmjenama Kaznenog zakona pooštravanjem sankcija u velikoj mjeri prevenirali smo asocijalna ponašanja koja, nažalost, ponekad okončaju i tragičnim posljedicama.
Sami ste spomenuli rast mirovina i socijalnih davanja. Koliko je taj rast usklađen s BDP-om i je li ovakva socijalna politika održiva?
To je ključno pitanje o kojem vlast u Federaciji BiH mora voditi računa, dajući prednost održivosti sustava u odnosu na populizam. Nesporno je da se materijalni status umirovljenika morao poboljšati uz osiguranje zaštitnog mehanizama od visokih inflatornih utjecaja. Dom naroda posljednjim je izmjenama i dopunama Zakona o MIO usvojio novu formulu po kojoj će se automatizmom usklađivati mirovine, isključujući bilo kakav politički utjecaj na indeksaciju. Zakonodavna i izvršna vlast imaju obvezu poboljšati materijalni status umirovljenika, ali i imaju odgovornost prema drugim kategorijama stanovnika. Balansiran pristup u rješavanju ovog problema znači i politički odgovoran pristup rješavanju institucionalnih problema. Provedbom Zakona o fiskalizaciji novčanih transakcija u Federaciji BiH očekuje se povećanje poreznih prihoda, ali i makroekonomskih pokazatelja, pa i BDP-a. Smatram da će se udio rashoda mirovina u ukupnom realnom BDP-u, nakon provedbe Zakona o fiskalizaciji, zadržati na 10 do 11% realnog BDP-a. Smatram da izravnu vezu između rasta mirovina i realne snage gospodarstva s vremenom treba obnoviti kako teret financiranja ne bi pao na mlađe generacije.
Kako uskladiti rast mirovina s realnim sektorom i prihodima koje ostvaruje?
Poreznim rasterećenjem gospodarstvenika i građana, zatim uvođenjem reda u financijsko poslovanje, poticanjem zapošljavanja uz zaštitu materijalnog statusa ranjivih kategorija stanovništva stvorit ćemo povoljan društveni ambijent. Ovakav regulatorni pristup odgovoran je pristup i u profesionalnom i u političkom smislu. Ova, izborna godina bit će izazovna za izaslanike i zastupnike, prednost moramo dati odlukama koje pozitivno utječu na održivost sustava u odnosu na odluke dnevnopolitičke naravi, odnosno koje bih nazvao “odlukama kratkog dometa”.
Koliko je stabilnost bila u fokusu rada Doma naroda Parlamenta FBiH?
Dom naroda Parlamenta FBiH, uz sve nabrojene aktivnosti, unatoč često nestabilnom političkom okružju, ostao je ključni čimbenik političke, financijske i socijalne stabilnosti te institucionalnih razvojnih aktivnosti Federacije BiH. Uz pojačanu zakonodavnu aktivnost, rad Doma naroda u proteklom razdoblju obilježen je izraženim stabilizacijskim i razvojnim učinkom. U najkraćem, odgovornost, funkcionalnost i razvojna usmjerenost obilježja su aktualnog mandata Doma naroda Parlamenta FBiH, institucije koja je potvrdila ulogu zaštitnika ustavnosti, ali i važnog čimbenika ekonomskog razvoja Federacije BiH.
