Ugledni američki analitičar i diplomat Max Primorac u novoj analizi, izvorno objavljenoj u časopisu The National Interest, kritizira politiku Europske unije prema zapadnom Balkanu.
Primorac ocjenjuje da Bruxelles političkim potezima otežava američki angažman, strateške projekte i investicije u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji. Upozorava da bi takav pristup mogao dodatno opteretiti transatlantski savez između Europe i SAD-a.
Neslaganje oko visokog predstavnika u BiH
Kao jedan od najvažnijih primjera Primorac navodi nesuglasice Europe i Sjedinjenih Američkih Država oko izbora sljedećeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim navodima, Washington je podržao talijanskog kandidata, dok su europski diplomati prednost dali francuskom dužnosniku koji zagovara nastavak dosadašnjeg modela međunarodnog upravljanja u BiH.
Američki analitičar smatra da je riječ o ozbiljnom diplomatskom razilaženju. Ono dolazi nakon poruka administracije predsjednika Donalda Trumpa o spremnosti da se nakon tri desetljeća snažne međunarodne intervencije više odgovornosti prepusti izabranim domaćim vlastima.
Primorac navodi da je američki State Department nakon neuspjelog dogovora upozorio kako bi SAD mogao preispitati svoju ulogu u Bosni i Hercegovini.
Spor oko američkog LNG-a u Bosni i Hercegovini
Poseban dio analize odnosi se na projekt opskrbe BiH američkim LNG-om, odnosno ukapljenim prirodnim plinom iz SAD-a.
Primorac ističe da bi taj projekt mogao smanjiti ovisnost regije o ruskom plinu i pridonijeti energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine te šireg prostora zapadnog Balkana.
Prema njegovim tvrdnjama, predstavnici Europske unije u Sarajevu upozoravali su domaće vlasti da bi provedba projekta mogla utjecati na europski put BiH i financijsku pomoć iz Bruxellesa.
Takav pristup Primorac smatra proturječnim. Navodi da bi energetska diversifikacija, jačanje gospodarskih veza sa SAD-om i smanjenje utjecaja ruskog plina trebali biti zajednički strateški cilj Washingtona i Bruxellesa.
Kushnerovi projekti u Srbiji i Albaniji
U tekstu se Primorac osvrće i na investicijske projekte Jareda Kushnera u Srbiji i Albaniji, koje opisuje kao značajne gospodarske inicijative u dijelu Europe kojemu nedostaje kapital.
U Srbiji je bio planiran luksuzni kompleks na lokaciji nekadašnjeg Glavnog stožera u Beogradu, zgrade oštećene tijekom NATO-ova bombardiranja. Projekt je izazvao protivljenje dijela političkih i nevladinih krugova, kao i raspravu o statusu zgrade kao kulturnog dobra.
Primorac tvrdi da su institucije i organizacije povezane s europskim strukturama sudjelovale u pritisku koji je doveo do povlačenja investitora iz projekta.
Sličan slučaj, prema njegovoj analizi, odvija se i u Albaniji. Ondje Jared Kushner vodi projekt turističko-nekretninskog razvoja na otoku Sazan, na području nekadašnje vojne baze iz komunističkog razdoblja.
Projekt je također naišao na kritike dijela nevladinih organizacija i europskih institucija, koje su upozoravale na pitanja zaštite okoliša, zakonitosti i usklađenosti s europskim standardima.
Politički odnos prema Trumpovoj administraciji
Primorac smatra da protivljenje američkim investicijama na Balkanu nije samo pitanje urbanizma, zaštite kulturne baštine ili okoliša.
Po njegovu mišljenju, riječ je i o političkom odnosu dijela europskih struktura prema predsjedniku Donaldu Trumpu i investitorima koji su s njim povezani.
Upozorava da bi politički motivirano osporavanje investicija moglo poslati lošu poruku međunarodnim ulagačima. Smatra da bi ulagači mogli početi preispitivati sigurnost poslovanja u Europi ako procijene da su pojedini projekti izloženi političkim pritiscima.
Europa mora odrediti strateške prioritete
Zaključno, Max Primorac poručuje da Europska unija mora jasnije odrediti svoje strateške prioritete i odnos prema američkom partnerstvu.
Ističe kako bi nastavak osporavanja američkog angažmana, energetskih projekata i investicija na Balkanu mogao dodatno narušiti odnose Bruxellesa i Washingtona.
Prema njegovu stajalištu, Europa i SAD trebaju jačati suradnju u području sigurnosti, energetike i gospodarskog razvoja, osobito u Bosni i Hercegovini i drugim državama zapadnog Balkana, prenosi vecernji.ba.
Napomena: Stavovi izneseni u analizi pripadaju autoru Maxu Primorcu.
