Nakon što su izmjene Zakona o obrani Republike Hrvatske, kojima se predviđa uvođenje obveznog vojnog roka, izazvale brojne nedoumice, posebno među Hrvatima iz Bosne i Hercegovine s dvojnim državljanstvom, stiglo je i službeno pojašnjenje iz Ministarstva obrane RH (MORH).
Za Večernji list BiH, iz Samostalne službe za odnose s javnošću i vojna glasila MORH-a potvrđeno je da mladići s prebivalištem u BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo neće biti izloženi kaznenom progonu niti će biti obvezni služiti vojni rok u Hrvatskoj.
Objašnjenje Ministarstva obrane
Kako su pojasnili iz MORH-a:
“Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a imaju dvojno državljanstvo – hrvatsko i državljanstvo BiH – Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu jer zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama.”
MORH također podsjeća na Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu (Hrvatski sabor usvojio 2007., a Predsjedništvo BiH ratificiralo 2011.), koji jasno propisuje da dvojni državljanin vojnu obvezu izvršava u državi u kojoj ima prebivalište.
“Ako je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka ili civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u drugoj”, naveli su iz Ministarstva.
BiH zakon zabranjuje služenje u stranim vojskama
Zakonska rješenja u BiH također su jasna. Članak 51. Zakona o obrani BiH izričito navodi da je državljanima BiH, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok u oružanim snagama drugih država.
Da bi se izbjegla kolizija zakona dviju država, Hrvatska se odlučila na rješenje koje isključuje obvezu pozivanjadržavljana s prebivalištem u BiH.
Pitanje dobrovoljnosti i mogući rizici
Ugovorom između RH i BiH definirano je da se vojna služba obavlja u državi prebivališta, no ostaje otvoreno pitanje dobrovoljnog služenja vojnog roka u Hrvatskoj.
Prema Zakonu o državljanstvu BiH, državljanstvo može biti oduzeto onome tko dobrovoljno služi u stranim vojnim snagama, unatoč zabrani. To znači da bi Hrvati iz BiH koji bi se dragovoljno odazvali na služenje u Hrvatskoj mogli izgubiti državljanstvo BiH.
Takav bi scenarij, kako upozoravaju pravni stručnjaci, imao dalekosežne posljedice – ne samo za pojedince, nego i za ukupni demografski i politički položaj Hrvata u BiH, koji je već osjetljiv zbog ustavnih i političkih neravnopravnosti, kao i posljedica ratnih progona i migracija.
Službeno tumačenje MORH-a donosi jasnoću i smirenje u javnosti:
- Hrvati iz BiH s dvojnim državljanstvom neće biti pozivani na služenje vojnog roka u RH.
- Služenje vojske obavlja se u državi prebivališta, što je u skladu s međunarodnim ugovorom između dvije zemlje.
- Dobrovoljno služenje u hrvatskim oružanim snagama i dalje nosí rizik gubitka državljanstva BiH.
Ovim pojašnjenjem izbjegnuta je pravna kolizija između hrvatskog i bosanskohercegovačkog zakonodavstva, a mladima iz BiH s dvojnim državljanstvom upućena je poruka razboritosti i opreza.
