Uoči najavljenog prosvjeda Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti zakazanog za nedjelju, 18. svibnja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević potvrdio je da neradna nedjelja ostaje temeljna odredba Zakona o unutarnjoj trgovini, ali je najavio uvođenje fleksibilnijeg modela koji bi omogućio između 16 i 18 radnih nedjelja godišnje, uz obvezu unaprijed najavljenih termina i veće naknade za radnike.
Prema važećem zakonu, koji je na snazi već šest mjeseci, član 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Dosadašnji podaci, ističe ministar, pokazuju da nije došlo do pada prometa, već naprotiv – zabilježen je rast od 9,5% u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na ožujak. Realni rast, uzimajući u obzir inflaciju, procjenjuje se između 6 i 8 posto.
Kompromis: Radne nedjelje uz veću naknadu
Zbog zahtjeva lokalnih zajednica i pritisaka s terena, ministarstvo priprema zakonski kompromis koji bi omogućio ograničen broj radnih nedjelja godišnje – između 16 i 18 – uz obvezu njihove prijave nadležnoj inspekciji, radnicima i potrošačima. Radnicima bi pripadala posebna naknada od najmanje 10% osnovne plaće za svaku radnu nedjelju.
Lokalne zajednice koje su tražile izuzeće iz postojećeg režima, poput Visokog i Neuma, većinom nisu ispunile uvjete za odstupanje, poput pada prometa ili zaposlenosti. Novi zakonski okvir ukinut će mogućnost lokalnih izuzeća te jasno definirati radno vrijeme, dežurstva i naknade.
Nova pravila za prodaju hrane i rad drogerija
Nedavno usvojeni Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine dodatno regulira uvjete prodaje prehrambenih proizvoda na benzinskim crpkama. Iako prodaja sendviča i kave nije zabranjena, omogućena je isključivo uz registrirane gastro-odjele i zadovoljenje propisanih higijenskih uvjeta.
Pravilnikom je također precizno definiran pojam drogerije, što do sada nije bio slučaj. Ograničena je njihova površina (do 50 m²), propisano 24-satno radno vrijeme i zabranjena šalterska prodaja kako bi se spriječile zloupotrebe i zaobilaženje zabrane rada nedjeljom.
Zakon o zaštiti potrošača i transparentnost cijena
Ministarstvo je završilo izradu novog Zakona o zaštiti potrošača koji je usklađen s europskim zakonodavstvom i obuhvaća desetak EU direktiva. U fokusu su prava potrošača, uključujući povrat robe, jamstva, dostupnost rezervnih dijelova i transparentnost formiranja cijena.
Formiranje cijena mora biti jasno prikazano, a planirana je i digitalizacija izvještavanja trgovačkih subjekata. Novi zakon omogućit će i alternativno rješavanje sporova putem digitalnih komunikacija, bez potrebe za sudskim postupkom.
Stiže zakon o e-trgovini: Kraj sivoj zoni na internetu
U završnoj je fazi i izrada Zakona o elektroničkoj trgovini kojim se planira uvesti fiskalna i poreska obveza za sve online prodavače na području Federacije BiH – bez obzira na sjedište. Novi zakon izjednačava društvene mreže poput Facebooka s klasičnim webshopovima kad se koriste za prodaju, što bi trebalo značajno smanjiti sivu ekonomiju i povećati prihode proračuna za 200 do 300 milijuna KM godišnje.
Prema procjenama, tek 12% e-trgovaca je trenutno registrirano, što ostavlja velik prostor za nelegalnu prodaju. Novi zakon uključit će i obveze kurirskih službi da dostavljaju podatke o prodavačima, čime će se omogućiti transparentno praćenje online trgovine, uz zaštitu osobnih podataka.
Razvoj trgovine: Domaći proizvodi i e-platforma
U okviru Strategije razvoja trgovine 2025. – 2030., planirano je i uvođenje “domaće police” u supermarketima, kao i razvoj federalne e-platforme za promociju domaćih proizvoda. Ministar najavljuje i mogućnost subvencioniranja domaćih proizvođača, posebno u prehrambenom sektoru.
