U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine, počinje ljetno računanje vremena, kada se kazaljke na satu pomiču jedan sat unaprijed. To znači da će se vrijeme u 2:00 sata računati kao 3:00 sata.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike podsjećaju kako je ova promjena propisana Zakonom o računanju vremena, prema kojem ljetno računanje vremena započinje posljednje nedjelje u ožujku.
Više svjetla u večernjim satima
Ljetno računanje vremena (DST – daylight saving time) primjenjuje se s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla tijekom toplijih mjeseci. Pomicanjem sata unaprijed omogućuje se više svjetla u večernjim satima, dok se jutarnje svjetlo “skraćuje”.
Ova praksa najčešće se koristi u umjerenim klimatskim područjima, gdje su razlike između duljine dana i noći kroz godinu izraženije. Iako se često ističe kako doprinosi uštedi energije, postoje i različita mišljenja o stvarnim učincima ove mjere.
Povijesni razvoj ljetnog računanja vremena
Ideja o pomicanju sata prvi put se pojavila još 1784. godine, kada ju je spomenuo Benjamin Franklin, iako u šaljivom kontekstu. Ozbiljniji prijedlog dao je William Willett početkom 20. stoljeća, no bez uspjeha u Velikoj Britaniji.
Ljetno računanje vremena prvi put je službeno uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine, u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, a ubrzo su ga prihvatile i druge europske zemlje.
Primjena u Bosni i Hercegovini
Na području Bosne i Hercegovine ljetno računanje vremena prvi put je uvedeno tijekom austrougarske vladavine, od 1916. do 1918. godine. Kasnije se koristilo i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije te tijekom Drugog svjetskog rata.
Ponovno je uvedeno 1983. godine u tadašnjoj Jugoslaviji, a Bosna i Hercegovina nastavila je s ovom praksom i nakon osamostaljenja.
