POSLJEDNJA POČAST Tijelo pape Franje premješteno je u Baziliku svetog Petra
Tijelo pape Franje jutros je premješteno u baziliku svetog Petra, kako bi vjernici Katoličke crkve mogli odati posljednju počast prije sprovoda zakazanog za subotu u 10 sati.
U velikoj procesiji, uz latinske napjeve, njegovo je tijelo preneseno u otvorenom lijesu iz kapele vatikanske rezidencije u kojoj je živio. Lijes su pratili kardinali i pripadnici Papinske švicarske garde.
Na sprovodu pape Franje očekuje se oko 200.000 ljudi. Vjernici i šira javnost moći će mu odati posljednju počast u bazilici svetog Petra do petka u 19 sati, dok je sprovod zakazan za subotu ujutro u 10 sati.
Prema riječima Fabija Ciciliana, čelnika talijanske agencije za civilnu zaštitu, toliki broj okupljenih očekuje se na temelju trenutnih procjena. Među uzvanicima bit će i bivši američki predsjednik Donald Trump sa suprugom Melanijom, unatoč ranijim nesuglasicama s Papom oko pitanja imigracije. Dolazak su potvrdili i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kao i brojni svjetski lideri – iz Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, institucija Europske unije te Franjine rodne Argentine.
Konklava za izbor novog pape očekuje se nakon 6. svibnja. Iako zasad nema jasnog favorita, među potencijalnim nasljednicima ističu se filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, poznat po reformskom pristupu, te Pietro Parolin iz Italije.
The mortal remains of Pope Francis are carried up the steps of St. Peter's Basilica and into the Vatican Basilica.
— Vatican News (@VaticanNews) April 23, 2025
The Rite of Translation from the Casa Santa Marta was led by members of the College of Cardinals present in Rome, and over 20,000 people gathered in the square to… pic.twitter.com/c2GTXjVBrW
Narodni papa i reformator
Mediji diljem Europe odali su počast Franji, nazivajući ga “narodnim Papom”, “reformatorom” i “dobrim čovjekom”. Talijanski list Corriere della Sera ističe ga kao “apostola mira” i “Papom odbačenih”,
Španjolski mediji njegov pontifikat opisuju kao “socijalni i reformistički”, dok La Vanguardia poručuje: “Zbogom, Franjo, hrabri Papa”. El Mundo ga naziva “Papom koji je uskovitlao Crkvu”, a francuski Le Figaro i Le Parisienjednostavno pišu: “Zbogom”, pridružujući se općem mišljenju o Franji kao “Papi siromašnih”.
Različiti pogledi na papino djelovanje europskih medija
S druge strane, novine poput francuskog Libérationa hvale njegovu predanost migrantima i okolišu, ali ga kritiziraju zbog razočaranja u pitanjima poput pobačaja i ženskog svećeništva.
Smrt pape Franje izazvala je snažne reakcije diljem Europe, a mediji su ga ispratili kao osobu koja je snažno obilježila Katoličku Crkvu – često na kontroverzan, ali i suosjećajan način.
U Portugalu, dnevnik Público naziva ga “omiljenim papom naroda i ateista”, podsjećajući da je njegov izbor “izazvao cunami”, a pontifikat obilježila nastojanja da se papinstvu oduzme aureola nedodirljivosti. Jornal de Noticias mu odaje počast kao “začetniku revolucije” i “mentoru duhovne preobrazbe”, dok Correio da Manha Franju pamti kao papu za “sve, sve, sve”.
Poljski Rzeczpospolita, iz zemlje duboko ukorijenjene katoličke tradicije, smatra njegovu smrt dodatnim čimbenikom globalne nestabilnosti, ističući složenost naslijeđa koje ostavlja.
Grčki listovi također daju snažne izjave – lijevi Efsyn ga opisuje kao “skromnog i poniznog do kraja”, dok centristički Ta Nea ističe njegovu borbu za siromašne, migrante i marginalizirane.
Britanski Guardian naziva ga “revolucionarnim vođom” i zagovornikom siromašnih i obespravljenih, dok Daily Mailpostavlja pitanje hoće li njegov nasljednik nastaviti započete reforme. Daily Telegraph ističe njegovu popularnost među vjernicima, ali i kontroverznu autokratsku upravljačku praksu. Times hvali njegov borbeni duh, ali izražava zabrinutost zbog podjela unutar Crkve i niza otvorenih pitanja – od zlostavljanja do reforme Vatikana.
Njemački Bild opisuje Franju kao “svećenika siromašnih i izbjeglica”, prisjećajući se da su mu čak i prostitutke dolazile na ispovijed. No drugi njemački mediji, poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga, pokazuju razočaranje – smatrajući da je, unatoč početnom revolucionarnom dojmu, promjene proveo u manjoj mjeri nego što se očekivalo.
