SVETI ILIJA ZAŠTITNIK BiH Glasnik Boga i neumorni borac protiv zla
Sveti Ilija, starozavjetni prorok poznat i kao Gromovnik, jedno je od najsnažnijih i najmističnijih imena biblijske tradicije. Njegovo ime na hebrejskom – Elijjahu – znači „Moj Bog je Jahve“, a upravo ta rečenica bila je temelj njegova života i djelovanja. Ilija je naviještao Božju riječ u 9. stoljeću prije Krista na području Sjevernog kraljevstva, poznatijeg kao Kraljevstvo Izrael, za vrijeme vladavine kraljeva Ahaba i Ahazje.
Prorok bez kompromisa
Ilija pripada među četiri starozavjetne osobe koje evanđelisti posebno ističu – uz Abrahama, Mojsija i Davida. Bio je prorok izuzetne vjere i gorljivosti, junak koji nije tražio slavu za sebe, već se cijelim srcem borio za vjeru u jedinoga Boga. Njegova poruka bila je jasna: ne može se istodobno klanjati pravome Bogu i idolima. Upravo je zato beskompromisno razotkrivao idolopoklonstvo i pozivao narod na obraćenje.
Prema Svetom pismu, Ilija nije umro uobičajenom smrću, već je, kako se navodi u Drugoj knjizi o Kraljevima, „uznesen u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima“. Time je dodatno učvršćen njegov status svetog čovjeka i proročkog simbola u židovskoj i kršćanskoj tradiciji.
Svetac Gromovnik
Zbog svoje povezanosti s prirodnim pojavama, osobito gromovima, Ilija je u slavenskoj tradiciji poznat i kao sveti Ilija Gromovnik. Vjerovalo se da gromovi i munje koje paraju nebo dolaze upravo od njega, dok on s neba proganja zle sile i nečiste duhove.
Njegovo štovanje osobito je rašireno u slavenskim zemljama, a posebno među Hrvatima. Sveti Ilija je zaštitnik Bosne i Hercegovine, što je potvrđeno dokumentom Svete Stolice iz 1752. godine, nakon molbe biskupa fra Pavla Dragićevića. Osim toga, zaštitnik je Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i mnogih drugih hrvatskih krajeva.
Brojna mjesta slave Iliju
Blagdan svetog Ilije 20. srpnja svečano se obilježava diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Među brojnim mjestima koja nose njegovo ime i gdje se slavi njegov blagdan nalaze se Podsused (Zagreb), Sveta Gera, Vinkovci, Metković, Stolac, Studenci, Sinac, Masna Luka, Gornja Brela, Zenica, Kiseljak, Podgradina kod Livna, Glamoč, Orašje, Novi Šeher, Kuljani kod Banje Luke, te brojna druga sela i župe, svaka s dubokom pobožnošću i tradicijom.
Legenda o Iliji i gromovima
Narodna predaja, duboko ukorijenjena u pučkoj pobožnosti, donosi i priču o tome kako je Ilija postao Gromovnik. Prema toj legendi, Ilija je bio čovjek slabije vjere, za razliku od svoje pobožne žene. Jednog dana, prevaren zlim duhom, pomislio je da ga žena vara i u bijesu ubio vlastite roditelje, koji su spavali u njegovoj sobi.
Kada je spoznao užas svog čina, odlučio je ostatak života posvetiti traženju duha koji ga je zaveo. Godinama je čekao, a ni sam Bog više nije mogao gledati njegovu ogorčenost. Bog mu tada daje moć da s neba progoni nečistoga duha – i od tada Ilija svojim nebeskim oružjem – gromovima i munjama – neprekidno puca po zemlji tražeći zlo koje ga je zavelo. Iako ga nikada nije uspio pogoditi, ljudi vjeruju da će jednog dana uspjeti, a tada će gromovi zauvijek utihnuti.
Vječni borac za istinu
Sveti Ilija nije tek povijesna ili mitska ličnost. On je simbol beskompromisne vjere, pravednosti i borbe protiv zla. Njegova prisutnost u narodu živi i danas – u molitvama, procesijama, pučkoj pobožnosti, u zvucima grmljavine koja podsjeća da je vjera borba, ali i snaga koja se nikada ne predaje.
Blagdan svetog Ilije podsjeća nas na snagu vjere, važnost obraćenja i čvrstine u duhovnim borbama koje vodimo kroz život.
