USKRS U HERCEGOVINI Skromni običaji, duboka vjera i tradicija koja se ne zaboravlja
Uskrsni običaji diljem svijeta mijenjaju se i prilagođavaju suvremenom načinu života, no u Hercegovini se i danas kroz sačuvane tradicije jasno vidi kako je ovaj blagdan oduvijek bio više duhovan nego raskošan. Iako su današnji blagdanski stolovi bogatiji nego nekada, stari običaji podsjećaju na jednostavnost i istinsku vrijednost Uskrsa, prenosi Bljesak.info/T. Tadijanić.
Cicvara – simbol hercegovačke tradicije
Jedan od najupečatljivijih primjera nekadašnje skromnosti je cicvara – jednostavno jelo od sira, brašna i soli koje ima posebno mjesto u hercegovačkoj tradiciji.
Kako ističe Marinko Jurić, voditelj HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ Mostar, cicvara nije samo jelo, već i dio identiteta ovog kraja.
„Cicvara je najtradicionalnije hercegovačko jelo i simbol naše baštine. Upravo zbog toga pokrenuli smo inicijativu da se umijeće njezine pripreme zaštiti kao autohtoni proizvod“, naglašava Jurić.
Dodaje kako su nekadašnji uskrsni obroci bili znatno skromniji nego danas. Na stolovima su se nalazili mladi luk, domaći kolači te štrudle od maka ili oraha, dok su šunka i pečenica postali uobičajeni tek nakon rata.
Duhovna priprava važnija od blagdanskog stola
U središtu uskrsnog razdoblja oduvijek je bila duhovna priprava. Već na Glušnu nedjelju u crkvama se zastiru križevi, čime započinje najozbiljniji dio liturgijske godine.
Na Cvjetnicu vjernici nose maslinove grančice na blagoslov, čime započinje Veliki tjedan – vrijeme duboke duhovne sabranosti.
Običaji Velikog tjedna
Svaki dan Velikog tjedna u Hercegovini nosi posebnu simboliku:
- Cvjetnica – umivanje u vodi i cvijeću te blagoslov maslinovih grančica
- Veliki četvrtak (zeljavi četvrtak) – blagovanje gorkog zelja
- Veliki petak – post, konzumacija ribe i crnog vina kao simbola Kristove krvi
- Velika subota – dan tišine, posta i priprave za Uskrs
Upravo na Veliki petak započinje i jedan od najljepših običaja – ukrašavanje pisanica.
Pisanice i tradicija bojanja u lučini
Hercegovina je sačuvala jednostavan, ali prepoznatljiv način ukrašavanja uskrsnih jaja. Pisanice se tradicionalno boje u lučini, odnosno ljuskama crvenog luka.
Jaje se omota u čarapu s listovima biljaka poput djeteline, čime nastaju prirodni uzorci. Ovaj način ukrašavanja prenosi se s koljena na koljeno i i danas je prisutan u mnogim domovima.
Pisanica nije bila samo ukras, već i simbol poštovanja i zajedništva. Nekada bi se gostu koji prvi put dolazi u kuću darovalo jaje kao znak dobrodošlice.
Snaga zajedništva i pučke pobožnosti
Uskrsna tradicija u Hercegovini ne ogleda se samo u običajima i hrani, već i u snažnoj pučkoj pobožnosti. Posebno se ističu korizmeni običaji poput pjevanja „Gospinog plača“ te pobožnosti puta križa.
Uskrsni napjevi, među kojima je najpoznatiji „Svetoj žrtvi uskrsnici“, i danas su važan dio liturgije, iako se u različitim krajevima izvode s manjim prilagodbama.
Jednostavnost kao najveća vrijednost
Za razliku od nekih drugih krajeva, Hercegovina nema velik broj raskošnih uskrsnih običaja. No upravo u toj jednostavnosti leži njezina posebnost.
Uskrs se ovdje oduvijek slavio skromno, ali s dubokim poštovanjem, vjerom i naglaskom na ono najvažnije – duhovnu obnovu.
