VELIKA GOSPA Slavlje uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo
Danas Katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, poznatu kao Velika Gospa. Vjernici diljem svijeta prisjećaju se otajstva po kojem je Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, bila uzdignuta na nebo tijelom i dušom, proslavljena od Presvetoga Trojstva i sjedinjena sa svojim Sinom Isusom Kristom, kako bi u nebeskoj slavi slavila Boga i zagovarala ljude.
Život nakon Pedesetnice
Posljednje godine Marijina života na zemlji, od Duhova do Uznesenja, ostale su obavijene tišinom. Sveto pismo o njima ne govori, a crkvena predaja donosi tek rijetke i nesigurne tragove. Prema predaji, Marija je živjela sa svetim Ivanom, kojem ju je Isus povjerio pod križem, te je većinu vremena nakon Pedesetnice provodila u Jeruzalemu, blizu svetog Petra i prvih kršćanskih zajednica.
U vrijeme oko Jeruzalemskog sabora, oko 50. godine, Marija je prema predaji imala oko 70 godina – dob koju Biblija naziva zrelošću ljudskog života.
Usnuće i uznesenje
Crkvena predaja navodi kako je jednoga dana, u trenutku poznatom samo Bogu, Isus poveo svoju Majku u nebesku slavu. Papa Pio XII. je 1950. godine proglasio dogmu o Marijinu uznesenju, ne iznoseći tumačenje je li Marija umrla i odmah uskrsnula ili je izravno prešla u nebo. Većina teologa smatra da je Marija umrla, no njezina smrt nije bila posljedica grijeha, budući da je bila Bezgrešna, nego izraz potpune suobličenosti Kristu.
Na Istoku se od 6. stoljeća slavi blagdan Usnuća Djevice – prijelaz u vječnost koji je, prema predaji, bio blag poput sna. Apostoli su se, osim svetog Jakova Starijeg i svetog Tome, okupili u Jeruzalemu kako bi bili uz nju u posljednjim trenucima. Nakon što je sklopila oči, položena je u grob. Nekoliko dana kasnije, Toma je želio vidjeti njezino tijelo, ali grob je bio prazan, a prema predaji, s neba se čula anđeoska pjesma.
Biblijski navještaj
Iako Biblija izravno ne opisuje događaj uznesenja, Crkva u jednoj slici iz Knjige Otkrivenja vidi simbol Marijine proslave: „Žena odjevena Suncem, Mjesec joj pod nogama, a na glavi kruna od dvanaest zvijezda“ (Otk 12,1). Taj prizor tumači se i kao trijumf Crkve i kao pobjeda Blažene Djevice nad smrću.
Liturgijsko slavlje
Velika Gospa je jedan od najvećih marijanskih blagdana u Katoličkoj crkvi, a u hrvatskom narodu ima posebno mjesto. Na misi uoči svetkovine Crkva zaziva: „Blagoslovljena si ti, Marijo, jer si danas uznesena nad sve zborove anđela zajedno s Kristom i postigla vječnu pobjedu.“
Vjernici diljem svijeta, a osobito u hrvatskim marijanskim svetištima, danas se okupljaju kako bi Mariji, Kraljici neba, iskazali zahvalnost i povjerili svoje molitve.
www.brotnjo.ba
