Zabrana korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina, mjera koja se već uvodi ili ozbiljno razmatra u pojedinim europskim zemljama, sve se češće spominje i u Bosni i Hercegovini. Dok se u Republici Srpskoj razmatra rezolucija koja predviđa ovu zabranu, u Federaciji BiH rasprava je više usmjerena na zaštitu privatnosti i sigurnosti djece na internetu.
Roditelji, nastavnici i stručnjaci podijeljeni su oko pitanja treba li djeci u osnovnim školama u potpunosti zabraniti društvene mreže ili samo ograničiti njihovo korištenje.
Djeca danas odrastaju uz ekrane. Pametni telefoni često postaju dio svakodnevice već u ranoj školskoj dobi, a društvene mreže pretvaraju se u prostor za komunikaciju, zabavu i izgradnju identiteta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da prekomjerna uporaba tehnologije može negativno utjecati na razvoj djece.
Prema riječima Elvire Slomić iz Udruge profesora i nastavnika informatike Tuzlanskog kantona, djeca u najranijoj dobi uopće ne bi trebala biti izložena informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.
„Djeca do pete godine ne bi trebala biti u dodiru s IK tehnologijama. Već sada vidimo kako učenici prilikom upisa u prvi razred imaju manji vokabular, slabiju motoriku i kasnije slabije razvijene socijalne vještine. Sve više vremena provode u zatvorenim prostorima, bez igre i interakcije s vršnjacima“, upozorila je Slomić.
Roditelji imaju ključnu ulogu
Stručnjaci ističu kako roditelji imaju presudnu ulogu u reguliranju vremena koje djeca provode na internetu. Sve što se događa na društvenim mrežama često se prenosi i u stvarni život, a djeca nerijetko nisu svjesna mogućih posljedica.
Julijana Kovačević Kotorić smatra kako bi roditelji trebali uvesti jasna pravila korištenja digitalnih uređaja.
„Roditelji bi kod kuće trebali poduzeti konkretne korake – koristiti alate poput Family Linka, ograničiti vrijeme provedeno na internetu i po potrebi uvesti zabrane. Takve mjere mogle bi smanjiti nasilje i druge probleme koji se javljaju među djecom“, istaknula je.
Škole uvode ograničenja
Pojedine obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini već su poduzele konkretne korake. U Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli prije tri godine uvedena je praksa odlaganja mobitela u zaključane ormariće prije početka nastave.
Prema riječima ravnateljice osnovne škole Žane Altumbabić, ova mjera pozitivno je utjecala na učenike.
„Primijetili smo da se mnoge poteškoće povezane s korištenjem mobitela događaju upravo tijekom odmora. U početku je odluka naišla na otpor učenika i dijela roditelja, ali danas se pokazalo da je bila dobra. Djeca su koncentriranija na nastavu, više razgovaraju i provode vrijeme zajedno“, rekla je Altumbabić.
Slične mjere postupno uvode i druge škole u zemlji.
Političke inicijative i prijedlozi
Rasprava o mogućoj zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina dobila je i političku dimenziju. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković Narodnoj skupštini Republike Srpske prije dva mjeseca predao je rezoluciju koja predviđa takvu mjeru.
Prema njegovim riječima, problem nije u samom postojanju društvenih mreža, nego u tome što djeca često nisu dovoljno zrela za sadržaje kojima su izložena.
„Na društvenim mrežama ima svega – od nasilja i psovki do opasnih izazova koji su među tinejdžerima dovodili do ozbiljnih ozljeda, pa i tragedija. Pitanje je je li svijest djeteta do 15 godina dovoljno razvijena da to razumije“, poručio je Stanivuković.
Predložena zabrana, prema tom modelu, provodila bi se putem posebne aplikacije čiji bi cilj bio onemogućiti pristup društvenim mrežama mlađim korisnicima.
U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutačno nema formalnih parlamentarnih prijedloga niti usvojenih zakona koji bi zabranjivali pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, no rasprava o sigurnosti djece na internetu sve je prisutnija u javnosti.
