ŽIVOTNI VIJEK Švicarci najdugoviječniji u Europi, stanovnici BiH 9 godina manje
Bosna i Hercegovina bi, da je članica Europske unije, zauzela posljednje mjesto kada je riječ o duljini životnog vijeka stanovništva.
Najdugovječniji Europljani su Švicarci koji u prosjeku žive 84,3 godine, a prate ih Španjolci s prosjekom od 84 godine. Istraživanje iz 2023. godine pokazuje da visoke vrijednosti bilježe i Italija (83,5 godina), Francuska (83), Island i Malta (83,4) te Norveška (83,1). Skandinavske zemlje također prednjače, dok u Irskoj stanovnici prosječno žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5. S druge strane, najniži životni vijek bilježe Bugarska (75,8), Rumunjska (76,4) i Mađarska (76,7). Hrvatska se nalazi bliže europskom prosjeku s 78,6 godina.
Prema podacima World Population Reviewa, stanovnici Bosne i Hercegovine u prosjeku dožive 75,2 godine. To našu zemlju u globalnom okviru svrstava u sredinu ljestvice, ali bi u Europskoj uniji značilo začelje. Prosjek “spašavaju” žene koje, kao i drugdje u svijetu, žive dulje od muškaraca. Tako žene u BiH dožive u prosjeku 77,2 godine, dok muškarci 73,1. Time BiH ima najniži životni vijek u regiji – Slovenci u prosjeku žive 82 godine, Crnogorci 77, a Srbi 76,2 godine.
Čimbenici dugovječnosti
Znanstvenici navode da na duljinu života utječu tri glavna elementa – genetika, spol i životne navike. Način života obuhvaća prehranu, higijenu, fizičku aktivnost, kulturne obrasce, ali i navike poput pušenja, izbor zanimanja, dostupnost zdravstvene zaštite te sigurnost okruženja. Razlike među državama u tim segmentima objašnjavaju velike razlike u životnom vijeku.
Globalno gledano, prosjek prema podacima Ujedinjenih naroda u 2023. godini iznosi 70,8 godina za muškarce i 76 godina za žene, odnosno 73,4 ukupno. Svjetski predvodnik po dugovječnosti je Hong Kong, gdje žene žive u prosjeku 87,8, a muškarci 82 godine. Visok životni vijek povezuje se s kvalitetnim zdravstvom, niskom smrtnošću novorođenčadi i snažnim uključivanjem mladih u obrazovanje i zapošljavanje. Iza njega slijedi Japan s prosjekom od 84,67 godina.
Najniži prosjeci u Africi
Najkraće se živi u afričkim državama. Srednjoafrička Republika ima prosjek od 53,3 godine, Lesoto 54,3, a Čad 54,4 godine. Nigerija i Sijera Leone bilježe 54,8 godina, Somalija 57,5, Obala Bjelokosti 57,8, dok u Južnom Sudanu prosjek iznosi 57,9 godina. Gvineja Bisau ima 58,4, a Ekvatorijalna Gvineja 58,8 godina.
Unatoč tim podacima, trend je pozitivan – između 2000. i 2016. globalni životni vijek porastao je za 5,5 godina, a u nekim afričkim regijama čak i za više od deset. U BiH je u istom razdoblju zabilježen rast od 0,9 godina.
