Policijskim službenicima veliki izazov predstavljaju vozači povratnici u činjenju prometnih prekršaja. Jedna od najznačajnijih novina novog zakona je mogućnost privremenog, a u određenim slučajevima i trajnog oduzimanja vozila vozačima koji opetovano čine prekršaj poznat kao “obijesna vožnja”.
Na 31. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zastupnici će, po hitnom postupku, odlučivati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Cilj predloženih izmjena je podizanje razine sigurnosti u prometu, a inicijativu su u parlamentarnu proceduru uputili zastupnici SDP–a BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na zakonsko definiranje pojma “obijesna vožnja”, koja se tumači kao teško kršenje prometnih pravila uz ozbiljno ugrožavanje drugih sudionika. Ovaj pojam obuhvaća višestruko prolazak kroz crveno svjetlo, prekoračenje brzine za više od 40 km/h unutar naselja ili 60 km/h izvan naselja, pretjecanje preko pune linije, kao i vožnju s više od 1,5 promila alkohola ili pod utjecajem droga.
Za ovakve prekršaje predviđene su visoke kazne – od 2.000 do 3.000 KM, zabrana upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te kazneni bodovi. Ako “obijesna vožnja” rezultira nesrećom, kazne dosežu i do 5.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom na devet mjeseci i četiri kaznena boda. U posebnim situacijama moguće je i trajno oduzimanje vozila.
Jedan od predlagača, Saša Magazinović, izjavio je za Fenu da svakodnevno svjedočimo prometnim nesrećama s tragičnim posljedicama, u kojima je vrlo često uzrok bahata vožnja.
„Dakle, izgubljeni životi i uništene sudbine postali su naša tragična svakodnevnica. Dio problema je i to što u Bosni i Hercegovini nije zakonom definiran pojam bahate vožnje niti postoje primjerene kazne. Zato smo predložili zakon kao alat policiji da potencijalne ubojice za volanom uklonimo s cesta. Ovim zakonom se prvi put jasno definira bahata vožnja te se uvode visoke kazne koje idu od nekoliko tisuća maraka i dugotrajnog oduzimanja vozačke dozvole, pa sve do trajnog oduzimanja vozila. Osim toga, zakon onemogućava izbjegavanje testiranja na droge, što je sve češća pojava, te omogućava policiji da privede i zadrži vozače pod utjecajem narkotika, uz rigorozne kazne. Na prijedlogu su radili tužitelji, policajci i sudski vještaci, ljudi koji svakodnevno svjedoče posljedicama prometnih nesreća“ – naglasio je Magazinović, podsjetivši da je u Hrvatskoj u razdoblju od 2019. do 2024. godine oduzeto oko 1.500 vozila, od čega 300 trajno.
Prema prijedlogu zakona, policija će imati ovlasti zadržati vozača do 12 sati ako se utvrdi da upravlja pod utjecajem alkohola ili droga. Odbijanje testa na narkotike od sada povlači znatno teže sankcije, uključujući visoke novčane kazne i privremeno oduzimanje vozačke dozvole.
„U Sarajevu je policija tijekom prvih šest mjeseci ove godine od 356 vozača zatražila testiranje na droge, jer su policajci vizualno posumnjali da nešto nije u redu. Od 356, njih 336 je odbilo testiranje, a 20 je pristalo i svi su bili pozitivni. To jasno pokazuje da je svih 356 bilo drogirano, što je katastrofalno. Razlog leži i u katastrofalnom zakonu koji omogućava da za 100 maraka, koje se odmah uplate, odbijete testiranje. Predloženim izmjenama, kazna za odbijanje testa iznosi 1.000 KM, a policija dobiva mogućnost da osobu privede i zadrži do 12 sati, jednako kao i u slučaju vozača pod utjecajem alkohola“ – pojašnjava Magazinović.
Njegove navode potvrdio je i ministar unutarnjih poslova Županije Sarajevo, Admir Katica, istaknuvši kako je problem vožnje pod utjecajem droga pokušao riješiti kroz sustav testiranja vozača.
„Suočili smo se s činjenicom da veliki broj vozača odbija testiranje, iako je kazna za odbijanje 400 KM, dva mjeseca zabrane vožnje, uz dva kaznena boda i isključenje iz prometa. Od 356 vozača kod kojih je postojala sumnja na konzumaciju droga, njih 336 je odbilo testiranje. Zato izmjenama tražimo da kazna za odbijanje bude 1.000 KM, uz mogućnost zadržavanja u prostorijama MUP-a i evidentiranje prekršaja u dosjeu“ – izjavio je Katica.
Kazne se dodatno povećavaju i za česte prekršaje poput korištenja mobitela u vožnji, uporabe uređaja za ometanje rada radara ili nevezivanja pojasa. One će iznositi od 200 do 400 KM, a u slučaju da izazovu nesreću, kazne rastu i do 2.000 KM, uz zabranu vožnje i kaznene bodove.
„U prvih sedam mjeseci ove godine policija je zabilježila 2.600 vozača koji su koristili mobitel tijekom vožnje te 1.600 osoba koje nisu koristile sigurnosni pojas. Ovi podaci pokazuju da dosadašnje sankcije nisu učinkovite. Izmjenama zakona predviđene su kazne od 200 do 400 KM, a ako korištenje mobitela uzrokuje nesreću, kazne će iznositi do 2.000 KM, uz mogućnost oduzimanja dozvole na razdoblje od jednog do šest mjeseci i dodjelu dva kaznena boda“ – naglašava Katica.
U obrazloženju zakona navodi se kako su glavni uzroci prometnih nesreća s fatalnim posljedicama neprilagođena brzina, alkohol, droge i nepoštivanje prometnih pravila. Analizom oko 800 nesreća potvrđeno je da upravo ovi faktori imaju presudnu ulogu. Predlagači naglašavaju da zakon ima i represivni i preventivni karakter – kroz pooštravanje sankcija, ali i kroz edukaciju svih sudionika u prometu.
Ako izmjene zakona usvoje oba doma Parlamentarne skupštine BiH, on će stupiti na snagu osmog dana od objave u Službenom listu BiH.
Stručnjaci također ocjenjuju da su predložene izmjene iznimno važne jer uvode nove i strože instrumente sankcioniranja, posebice kada je riječ o “obijesnoj vožnji”.
Adnan Omerhodžić s Fakulteta prometnih znanosti Univerziteta u Sarajevu za Fenu ističe da će uvođenje strožih kazni imati preventivni učinak te utjecati na povećanje prometne discipline.
„Uvođenje pojma ‘obijesna vožnja’ predstavlja novinu. Prijedlog da se ovaj pojam jasno definira, uz kaznene odredbe koje ga prate, predstavlja značajan doprinos sigurnosti prometa. Vrlo često svjedočimo ponašanjima na cestama koja spadaju pod ‘obijesnu vožnju’, ali ih do sada nije bilo moguće adekvatno sankcionirati jer nisu bili zakonski definirani. Predložene izmjene s jasno definiranim pojmom i kaznama omogućit će policiji i sudskim organima učinkovitije postupanje prema vozačima koji se tako ponašaju“ – smatra Omerhodžić.
Ministar Katica je dodao kako je sarajevska policija nedavno zabilježila slučaj „obijesne vožnje“ kada je vozač upravljao vozilom brzinom od 180 km/h.
„Počinitelj je odmah identificiran, a Općinski sud Sarajevo ga je kaznio maksimalnom novčanom kaznom od 1.400 KM. Međutim, to nije imalo učinka jer se uskoro na društvenim mrežama pojavio novi snimak njegove vožnje. Dakle, takve kazne nisu odvraćajuće, već naprotiv. Takvi vozači ismijavaju sustav, a policija ih više puta privodi, ali oni nastavljaju po starom. Najčešće upravo ti vozači, često pod utjecajem alkohola i droga, izazivaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom. Za njih je vozilo oružje. Zato nam je potreban zakon kojim ćemo ih odvratiti od takvog ponašanja, a ako treba – i trajno ih ukloniti s cesta oduzimanjem vozila“ – naglasio je Katica.
Policijskim službenicima i dalje najveći izazov predstavljaju povratnici u činjenju prometnih prekršaja. Upravo zbog njih novi zakon predviđa mogućnost privremenog ili trajnog oduzimanja vozila vozačima koji ponavljaju „obijesnu vožnju“.
