Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem Tomislava Martinovića, na izvanrednoj sjednici održanoj danas po žurnoj proceduri potvrdio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
Nakon što je isti zakon nedavno usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, današnjom potvrdom ispunjeni su uvjeti za njegovo skoro stupanje na snagu, čime se otvara prostor za realizaciju jedne od najvećih energetskih investicija u regiji.
Ključan korak ka energetskoj sigurnosti
Realizacijom projekta Južne interkonekcije omogućit će se plinofikacija većeg dijela Federacije BiH, čime Bosna i Hercegovina dobiva značajno unapređenje energetske sigurnosti i stabilnosti. Stabilan izvor prirodnog plina trebao bi dodatno potaknuti gospodarski razvoj i privući nove investicije.
Trasa plinovoda kroz Hercegovinu i srednju Bosnu
Planirana izgradnja plinovoda predviđa dovod plina iz Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, s glavnom trasom koja će obuhvatiti pravac:
Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik – Travnik.
Uz glavnu trasu, predviđena je i izgradnja više odvojaka prema:
- Livnu
- Gornjem Vakufu – Uskoplju
- Donjem Vakufu
- Jajcu
- Čapljini
kao i dodatnog pravca Kladanj – Tuzla, čime će se osigurati šira dostupnost ovog energenta diljem Federacije BiH.
Slijedi međudržavni ugovor i početak realizacije
Nakon današnje potvrde zakona, krajem mjeseca najavljeno je potpisivanje međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Prije početka realizacije projekta, Vlada Federacije BiH planira i potpisivanje ugovora s investitorom – američkom tvrtkom AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja će sudjelovati u provedbi ovog strateškog projekta.
