Franjevački samostan na Humcu čuva najstarije tragove naše pismenosti
Franjevački samostan na Humcu, crkva sv. Ante Padovanskog, najstariji muzej u Bosni i Hercegovini i čuvena Humačka ploča čuvaju dragocjena svjedočanstva vjerskog, kulturnog i prosvjetnog života Hercegovine. O prošlosti i sadašnjosti ove franjevačke zajednice govorio je humački gvardijan i župnik fra Miro Šego u emisiji „Od samostana do samostana“ Radiopostaje Mir Međugorje.
Priča s Humca emitirana je u dva dijela, 6. i 13. kolovoza 2026. godine. U prvom dijelu fra Miro govorio je o povijesti samostana i crkve, Humačkoj ploči, muzeju i knjižnici, dok su u drugom dijelu predstavljeni život današnje zajednice, formacija mladih franjevaca, pobožnost svetom Anti i značenje franjevačke jubilarne godine 2026.
Franjevci na Humcu od 19. stoljeća
Franjevci su na području Bosne, Hercegovine, Dalmacije i dijela Slavonije djelovali stoljećima, unutar provincije poznate kao Bosna Srebrena. Na prostoru staroga grada Ljubuškoga, u podnožju brijega na kojem se nalazila utvrda, nekoć su imali samostan posvećen svetoj Katarini.
Dolaskom Osmanlija samostan je porušen, dio fratara je ubijen ili zarobljen, a mnogi su se sklonili na područje Mletačke Republike. Sačuvana je predaja da se samostan nalazio na prostoru današnjeg hotela u Ljubuškom, ali konkretna arheološka istraživanja nikada nisu provedena.
Slabljenjem osmanske vlasti franjevci su se 1867. godine vratili na ovo područje. Novi samostan podigli su na Humcu 1869., dok je gradnja crkve sv. Ante započela godinu poslije.
„Tu započinje nova etapa i novi život franjevačkog samostana. Od 1869. godine pa sve do danas Humac ostaje važno mjesto franjevačke prisutnosti i Svetište svetog Ante, jedno od najvećih u Hercegovini“, kazao je fra Miro Šego.
Najstariji muzej u Bosni i Hercegovini
Muzej Franjevačkog samostana na Humcu, koji se smatra najstarijim muzejom u Bosni i Hercegovini, osnovan je 1884. godine. Njegov začetnik bio je fra Anđeo Nuić, koji je prepoznao važnost predmeta pronalaženih na prostoru Humca, Hardomilja, Hrašljana i okolnih mjesta.
Stanovnici su fratrima donosili različite nalaze, osobito predmete iz rimskog razdoblja. Fra Anđeo počeo ih je sustavno prikupljati i izlagati u jednoj samostanskoj prostoriji, čime su postavljeni temelji današnje arheološke zbirke.
Muzejski prostor obnovljen je 2002. godine, za vrijeme gvardijana fra Branimira Muse. Zbirka je tada premještena u uređeni prostor nekadašnjega samostanskog vinskog podruma.
„Fra Anđeo Nuić počeo je prikupljati pronađene predmete i smjestio ih u jednu prostoriju. Godina 1884. smatra se početkom arheološke zbirke koju danas imamo na Humcu“, objasnio je humački gvardijan.
Galerija „Majka“ – spomen hercegovačkoj ženi
U sklopu samostanskoga kompleksa nalazi se i stalna umjetnička postava „Majka“, nastala prema zamisli fra Ljudevita Rupčića. Zajedno s fra Viktorom Nuićem prikupljao je slike, kipove i druga umjetnička djela posvećena ženi, majci i majčinstvu.
Galerija je zamišljena kao zahvala hercegovačkim majkama koje su nakon Drugoga svjetskog rata, unatoč gubitku muževa i sinova, podnijele velik teret očuvanja obitelji i obnove života.
„Majke su bile one koje su Hercegovinu podigle iz pepela poput Feniksa. Fra Ljudevit želio im je odati počast i sačuvati uspomenu na njihovu žrtvu“, istaknuo je fra Miro.
U galeriji se danas nalazi više od 300 slikarskih i kiparskih djela, zbog čega je ona važan dio kulturne ponude samostana i često odredište hodočasnika i posjetitelja.
Humačka ploča – kameni zapis dug gotovo tisuću godina
Najvrjedniji eksponat humačkog muzeja svakako je Humačka ploča, jedan od najstarijih spomenika pismenosti u Bosni i Hercegovini. Nastala je krajem 10. ili početkom 11. stoljeća, a njezin je natpis pisan staroslavenskim jezikom, bosančicom, uz uporabu pet glagoljskih slova.
Ploča je duga 68, široka 59 i debela 15 centimetara, a teška je 124 kilograma. Natpis sadržava 80 slova i 25 riječi. Uklesan je spiralno, u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara.
Prema suvremenom prijevodu, na ploči piše:
„U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je crkva arhanđela Mihovila, a zida ju Krsmir, sin Bretov, župi Vruljac, i žena njegova Pavica.“
Pretpostavlja se da je ploča služila kao oltarska menza crkve svetog Mihovila.
„Humačka ploča svjedoči o našoj povijesti, kulturi, pismenosti i stoljetnoj prisutnosti na ovome području. Ona govori tko smo, što smo i da smo ovdje već odavno“, naglasio je fra Miro Šego.
Živa i aktivna franjevačka zajednica
U Franjevačkom samostanu na Humcu danas živi 18 fratara, od kojih je dvanaest starije od 70 godina. Šestorica aktivno obavljaju redovite pastoralne obveze u župi koja okuplja približno 13.500 vjernika.
Župa ima deset filijala u kojima se nedjeljom slave svete mise. Fratri vode pripravu za prvu pričest i krizmu, Framu, Franjevački svjetovni red, biblijske skupine i brojne molitvene zajednice. Djeluju i dječji, veliki župni te zbor Frame, a župa ima i velik broj ministranata.
„Župa je vrlo aktivna. Za vrijeme devetnice svetom Anti na misi zna biti i po 60 ili 70 ministranata, što najbolje pokazuje koliko je zajednica živa“, kazao je gvardijan.
Novicijat i formacija mladih franjevaca
Humac je posebno važan i kao mjesto franjevačkog novicijata, odnosno godine kušnje za mladiće koji se pripremaju za redovnički život.
Prvi stupanj njihove formacije je postulatura u Mostaru. Tijekom toga razdoblja kandidati upoznaju samostanski život, dok fratri procjenjuju njihovu spremnost i prikladnost za nastavak formacije. Nakon toga slijedi novicijat, tijekom kojega mladići oblače franjevački habit i prolaze zaseban duhovni, odgojni i obrazovni program.
„Novicijati imaju svoj program i odgojitelja, a s ostalim fratrima susreću se na misi i zajedničkim objedima. To je vrijeme u kojem dublje upoznaju franjevački život, povijest Reda i vlastitu provinciju“, pojasnio je fra Miro.
Sveti Ante – zaštitnik kojemu narod rado dolazi
Svetište svetog Ante na Humcu jedno je od najpoznatijih mjesta pobožnosti ovom svecu u Hercegovini. Posjećuju ga vjernici iz zapadne i istočne Hercegovine, Bosne i južne Dalmacije, osobito tijekom devetnice i na blagdan svetog Ante.
Pobožnost se njeguje tijekom cijele godine, a svakog utorka prije večernje mise održava se zajednička molitva. Vrhunac je proslava blagdana svetog Ante, kada Humac pohode tisuće vjernika.
„Sveti Ante prepoznat je kao omiljeni svetac kojemu narod rado dolazi i kojemu se utječe. On daje poseban poticaj našem životu i našoj vjeri“, poručio je fra Miro Šego.
Jubilarna franjevačka godina 2026.
Crkva na Humcu tijekom 2026. ima status jubilarne crkve. Vjernici u njoj mogu pristupiti ispovijedi i, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, zadobiti potpuni oprost.
Franjevačke provincije okupljene u Franjevačkoj konferenciji svetog Jeronima planiraju početkom rujna u Međugorju održati zajednički susret i središnje obilježavanje jubilarne godine.
„Naša je crkva jubilarna crkva i narod ovdje dolazi na ispovijed i po potpuni oprost. Zajednički susret franjevačkih zajednica u Međugorju bit će vrhunac ovogodišnjeg programa“, zaključio je humački gvardijan i župnik.
