Crkva 20. srpnja slavi svetog Iliju, jednog od najvećih starozavjetnih proroka i zaštitnika Bosne i Hercegovine. Njegov život, obilježen gorljivom vjerom i borbom za istinu, zauzima važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj tradiciji.
Prorok koji je gorljivo branio vjeru u Boga
Sveti Ilija prorok živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista, za vrijeme vladavine kraljeva Ahaba i Ahazje. Rodom je bio iz Tišbe, zbog čega se u Svetom pismu naziva i Ilija Tišbijac.
Njegovo ime na hebrejskom jeziku znači „Jahve je moj Bog“. Upravo je ta poruka obilježila cijeli njegov život i proročko djelovanje. U vremenu kada se izraelski narod udaljavao od Saveza i štovanja jedinoga Boga, prorok Ilijaodlučno je branio vjeru u Jahvu.
Prema biblijskom izvještaju, Ilija je na završetku svojega zemaljskog života bio „podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima“. Zbog toga je u kršćanskoj ikonografiji često prikazan uz vatru, plamena kola i konje.
Sukob s kraljem Ahabom i kraljicom Jezabelom
Najpoznatiji dio Ilijina djelovanja njegova je borba protiv bezbožnog kralja Ahaba i njegove žene Jezabele, koja je promicala štovanje poganskih božanstava.
Dubinu svojega poslanja Ilija je najbolje izrazio na Božjoj gori Horebu. Na Božje pitanje zašto je došao, odgovorio je:
„Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život.“ (1 Kr 19,10)
U tim je riječima sažeto cijelo Ilijino poslanje: vjernost Bogu, hrabrost pred progonima i ustrajnost u jednom od najtežih razdoblja povijesti izraelskoga naroda.
Štovanje svetog Ilije na Istoku i Zapadu
Štovanje svetog Ilije osobito je rašireno u istočnim Crkvama, u kojima starozavjetni proroci zauzimaju istaknuto mjesto. Na Zapadu ga na poseban način štuju karmelićani, koji svoju duhovnost povezuju s brdom Karmel i Ilijinom gorljivošću za Boga. Njegov blagdan u karmelićanskom misalu prvi se put pojavio 1551. godine.
Hodočasnici u Svetoj zemlji svetog Iliju posebno povezuju s brdima Tabor i Karmel. Na blagdan svetog Ilije, 20. srpnja, na Karmel dolaze brojni hodočasnici, među kojima su kršćani različitih obreda, Židovi i muslimani.
Sveti Ilija Gromovnik u narodnoj predaji
U slavenskoj narodnoj predaji, prisutnoj i u hrvatskim krajevima te Bosni i Hercegovini, vjerovalo se da sveti Ilija upravlja gromovima, munjama i kišom. Zbog toga je dobio naziv Ilija Gromovnik.
Takva je predaja povezana s biblijskim opisima Ilije, vatrom koja prati njegovo djelovanje i njegovim uznesenjem u plamenim kolima. U narodu je njegov blagdan ostao povezan i s ljetnim nevremenima, žetvom te molitvom za zaštitu od prirodnih nepogoda.
Sveti Ilija – zaštitnik Bosne i Hercegovine
Sveti Ilija zaštitnik je Bosne i Hercegovine, a njegovo štovanje duboko je ukorijenjeno među katolicima diljem zemlje. Brojne crkve, župe i mjesne zajednice posvećene su upravo ovom velikom starozavjetnom proroku.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji sveti Ilija zaštitnik je župa u Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima, Kandiji, Korićanima, Kiseljaku, Rostovu, Solakovoj Kuli, Zenici, Ularicama i Turiću.
Proslava Ilindana, kako se njegov blagdan često naziva u narodu, svake godine okuplja velik broj vjernika. Misna slavlja, procesije i pučka veselja svjedoče o stoljetnoj povezanosti naroda Bosne i Hercegovine sa svetim Ilijom.
Poruka svetog Ilije i danas je aktualna
Život svetog Ilije podsjeća vjernike da se vjera ne svodi samo na riječi, nego zahtijeva hrabrost, dosljednost i povjerenje u Boga. Premda se u jednom trenutku osjećao potpuno sam, Ilija nije odustao od svojega poslanja.
Njegov primjer i danas poziva na vjernost Bogu, zauzimanje za istinu i ustrajnost u teškim životnim okolnostima. Zato blagdan svetog Ilije nije samo spomen na velikoga starozavjetnog proroka nego i poticaj svakom vjerniku da svoju vjeru živi odlučno i odgovorno, prenosi Katolički tjednik.
