BrotnjoVijesti

Fra Šimun Šito Ćorić otvoreno o fra Jozi Zovki, Međugorju i povratku u Hercegovinu

U razgovoru za Večernji list BiH, ugledni hercegovački franjevac, književnik, psiholog i glazbenik, Brotnjak fra Šimun Šito Ćorić otvoreno je progovorio o svom povratku u Hercegovinu nakon više od pola stoljeća života i djelovanja u inozemstvu, Međugorju, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskom iseljeništvu, ali i slučaju fra Joze Zovke. Jedan od najpoznatijih hrvatskih intelektualaca iz redova Franjevačke provincije Hercegovine osvrnuo se na bogato životno iskustvo stečeno diljem svijeta te poslao snažne poruke o vjeri, milosrđu, identitetu i budućnosti hrvatskog naroda.

Stihovima svoje posljednje pjesme, u kojima pjeva o povratku kući nakon dugog putovanja svijetom, fra Šito simbolično opisuje i vlastiti životni krug koji se nakon desetljeća zatvara u rodnoj Hercegovini.

Više od četiri desetljeća među Hrvatima diljem svijeta

Fra Šimun Šito Ćorić još je 1972. godine otišao na studij u Švicarsku, ne sluteći da će ga životni put odvesti na više od pola stoljeća izvan domovine.

Tijekom 42 godine misionarskog rada služio je hrvatskim zajednicama diljem Europe i svijeta, posjećujući brojne zemlje u kojima žive Hrvati i njihovi potomci.

„Najzdravije je biti usmjeren na sada, kao što pjevam u jednoj pjesmi: ‘Sad i danas od zlata su i srebra’.“

Ističe kako ga je upravo susret s ljudima različitih kultura i životnih iskustava najviše obogatio.

„Najviše pamtim dobre, uspješne i drage ljude, prirodne ljepote i specifičnosti pojedinih zemalja. Od svega toga uvijek sam nešto novo učio.“

Teške sudbine hrvatskih iseljenika

Govoreći o životu među hrvatskim iseljenicima, fra Šito se prisjetio brojnih teških priča obilježenih političkim progonima, zabranama povratka u domovinu i stradanjima hrvatskih obitelji.

Posebno ga se dojmile sudbine onih koji su bili žrtve komunističkog režima, kao i obitelji koje su izgubile svoje najmilije tijekom ratova i političkih progona.

Ta iskustva ostavila su snažan trag i na njegov književni rad, kroz koji je često obrađivao teme hrvatske emigracije, identiteta i borbe za slobodu.

Svećenik, psiholog, književnik i glazbenik

Uz svećenički poziv, fra Šito izgradio je bogatu karijeru književnika, psihologa i glazbenika. Autor je više od četrdeset knjiga te brojnih pjesama koje su obilježile duhovnu i domoljubnu glazbenu scenu.

„Psihologija, književnost, glazba i stalni kontakti s raznolikim kulturama i ljudima obogaćivali su moje djelovanje, poglavito svećeničko.“

Dodaje kako je cijeli život nastojao učiti i usavršavati se, što mu je omogućilo kvalitetniji rad s ljudima i bolje razumijevanje njihovih životnih izazova.

O idealiziranju prošlosti i današnjem društvu

Fra Šito smatra kako se prošlost često promatra kroz idealiziranu sliku te upozorava da mnogi pritom zanemaruju stvarne okolnosti života u bivšim sustavima.

„U usporedbi s onom nasilnom jugoslavenskom državom, vrijednosti i mogućnosti koje donose sloboda i vlastita država neusporedive su.“

Naglašava da sloboda nosi i odgovornost te da je potrebno vrijeme kako bi društvo naučilo živjeti u demokratskim okolnostima.

Ovisnost o tehnologiji ozbiljno ugrožava obitelj

Posebnu zabrinutost iskazao je zbog sve veće otuđenosti ljudi i negativnog utjecaja tehnologije na međuljudske odnose.

„Danas je jasno da ovisnost o suvremenim tehničkim komunikacijama koči razvoj zdravih osjećaja, intelektualnih sposobnosti i ugrožava zdrave međuljudske odnose.“

Prema njegovu mišljenju, obitelj, prijateljstvo i zajedništvo ne mogu opstati bez stvarnog susreta, razgovora i međusobne brige.

„Ljubav i prijateljstvo nužno uključuju radosno druženje, brigu i požrtvovnost za druge.“

O fra Jozi Zovki: Milosrđe mora biti ispred strogoće

Jedan od dijelova razgovora koji je izazvao posebnu pozornost odnosio se na njegov stav o fra Jozi Zovki, kojemu je među rijetkima javno pružio podršku.

Fra Šito smatra da crkvene vlasti ponekad znaju biti pretjerano stroge te da bi milosrđe trebalo imati važnije mjesto u crkvenom djelovanju.

„Strogoća crkvenih vlasti zna biti nepotrebna i pretjerana. Čvrsto vjerujem da se Bog najviše očituje među ljudima svojim milosrđem, čega se ove godine u Crkvi posebno spominjemo.“

Prisjetio se i poznate anegdote kojom je želio naglasiti važnost milosrđa u svakodnevnom životu i pastoralu.

Međugorje kao veliki Božji dar

Govoreći o Međugorju, fra Šito je rekao kako je od samih početaka osjećao da se radi o posebnom događaju za Crkvu i cijeli svijet.

„Odmah sam imao osjećaj da je tu Božji prst. Malo poslije počeo sam čvrsto vjerovati u bitne Gospine poruke iz Međugorja.“

Smatra da ni danas mnogi nisu dovoljno svjesni koliku važnost Međugorje ima za vjernike diljem svijeta.

„Mislim da mi kršćani, uključujući i crkvene službenike, još nismo počeli dovoljno cijeniti ovaj Božji dar cijelom svijetu.“

Hrvati u BiH moraju ostati ravnopravan narod

Velik dio razgovora bio je posvećen položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, iseljavanju i političkoj budućnosti zemlje.

Fra Šito smatra kako bez pune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH ne može ostvariti stabilnost i dugoročni razvoj.

„Morat će doći do jednakopravnosti. Bez poštivanja hrvatske konstitutivnosti, tog trećeg stupa BiH, država će biti u kaosu i nitko od nje neće imati koristi.“

Podsjetio je i na dramatičan pad broja Hrvata u BiH tijekom posljednjih desetljeća te upozorio da taj trend ozbiljno ugrožava budućnost hrvatskog naroda u zemlji.

„Idem u rentu, ali neću u mirovinu“

Iako se vraća u Hercegovinu nakon više od pola stoljeća života u svijetu, fra Šito ne planira usporiti.

U pripremi ima nove knjige, među kojima su djela o hrvatskim političkim emigrantima te knjiga psihološko-teološke tematike o ljubavi i međuljudskim odnosima.

Istodobno završava i novi glazbeni projekt pod nazivom „Da život ne prođe kraj mene“, koji će biti objavljen i na vinilnoj ploči.

„Idem u rentu, ali neću u mirovinu.“

Poruka je to čovjeka koji je desetljećima služio Crkvi, hrvatskom narodu i kulturi te koji se, nakon dugog puta svijetom, vraća kući s istom energijom i željom za stvaranjem kao i na početku svog životnog poziva.

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Back to top button