Južna interkonekcija ponovno je u središtu političkih rasprava u Federaciji BiH. Federalni parlament danas je bio mjesto razmjene mišljenja o projektu koji se smatra jednim od najvažnijih energetskih zahvata u zemlji, no ključna prepreka i dalje ostaje neriješeno pitanje raspolaganja državnom imovinom.
Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, istaknuo je kako se mora pronaći rješenje koje će zaštititi interese države, ali i omogućiti nastavak velikih investicija.
“Nemamo detaljne informacije o tome što radi Ured OHR-a, niti je nas itko konzultirao. No to pitanje treba riješiti jer milijunske investicije čekaju, investitori lutaju. Pokušava se pronaći rješenje u korist države, a ne na njezinu štetu. Ovo je samo početak investicija koje planiramo, ne samo mi nego i drugi američki investitori”, poručio je Martinović.
Zastoj zbog državne imovine
Sastanak koji je trebao informirati federalne parlamentarce o projektu Južne interkonekcije na kraju je potvrdio ono što je bilo poznato i prije usvajanja zakona: bez rješenja pitanja državne imovine projekt se ne može provesti.
Federalna Vlada trebala je, prema Zakonu o Južnoj interkonekciji, potpisati ugovor s investitorima u roku od 30 dana od objave zakona u Službenim novinama. Taj rok istekao je početkom lipnja, ali ugovor još nije potpisan.
Aktivnosti Vlade i studija izvodljivosti
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić rekao je kako se čeka rješenje problema, ali da se paralelno radi i na drugim važnim elementima projekta.
“Čekamo da se problem riješi kako bismo mogli implementirati projekt. Sigurno je da kroz trasu Južne interkonekcije prolazi dio plinovoda te značajan dio parcela koje su državna imovina. Bez toga se pitanje ne može riješiti. Ali ne čekamo samo to. Radi se studija izvodljivosti, usuglašavaju se odredbe ugovora i nadam se da ćemo sve zajedno, sinergijski, riješiti”, izjavio je Lakić.
Studija izvodljivosti obuhvaća i plinske elektrane te nove krakove plinovoda, budući da je novim zakonom projekt proširen na Kladanj i Čapljinu. Upravo ta studija trebala bi pokazati važne elemente budućeg ugovora, uključujući visinu koncesijske naknade koju bi investitor plaćao državi.
Stav investitora
Amer Bekan, direktor tvrtke AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., naglasio je kako investitor od Vlade Federacije BiH ne traži financijska jamstva, nego političku sigurnost da projekt neće biti zaustavljen.
“Ostala je problematika državne imovine, odnosno kako je ugraditi u ugovor. Hoće li to biti u formi aneksa ili amandmana. Bez toga nam lokalne zajednice ne mogu izdati građevinske dozvole kako bismo počeli raditi. S druge strane, mi kao investitor ništa nismo tražili od Vlade FBiH, nikakav oblik jamstva. Samo političko jamstvo da nitko projekt ne može zaustaviti”, kazao je Bekan.
Mogući predugovor i političke razlike
Na sastanku je, prema dostupnim informacijama, otvorena i mogućnost sklapanja određene vrste predugovora s američkim investitorima dok se ne riješe otvorena pitanja. Ministar Lakić tu mogućnost nije izravno potvrdio u izjavi novinarima.
Federalni zastupnici različito gledaju na moguće rješenje pitanja državne imovine. Admir Čavalić iz SBiH ocijenio je zabrinjavajućim to što se očekuje intervencija visokog predstavnika, dok je Mahir Mešalić iz DF-a poručio kako ugovor ne bi trebalo potpisivati dok se ne utvrdi da je država titular imovine.
Širi kontekst investicija
Projekt Južne interkonekcije nije jedini veliki investicijski proces koji ovisi o pitanju državne imovine i koncesija. Gradsko vijeće Mostara već je dalo suglasnost Vladi Federacije za stavljanje Zračne luke Mostar pod koncesiju, a sličan proces očekuje se i za sarajevsku zračnu luku.
Kada će ugovor za Južnu interkonekciju biti potpisan, još nije poznato. Iz Vlade Federacije BiH poručuju da se na tome intenzivno radi, ali da se ne može špekulirati o konačnom rješenju pitanja državne imovine, prenosi N1.
