HNŽ uvodi prvo online plaćanje prometnih kazni u BiH putem sustava Renata

16 lipnja, 2026

Policijska kontrola prometa u Mostaru nakon uvođenja strožih kazni za obijesnu vožnju # Strože kazne za obijesnu vožnju: HNŽ bilježi veće poštivanje prometnih propisa Od kraja svibnja u Bosni i Hercegovini na snazi su znatno strože kazne za obijesnu vožnju, korištenje mobitela tijekom vožnje i nevezivanje sigurnosnog pojasa. Prvi podaci policijskih uprava pokazuju velik broj evidentiranih prekršaja, ali i prve naznake veće discipline među vozačima. Izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH stupile su na snagu 27. svibnja. Njima su pooštrene sankcije za najopasnije prometne prekršaje, a posebna je novost jasno zakonsko definiranje obijesne vožnje. Za obijesnu vožnju propisana je novčana kazna od 2.000 do 3.000 KM, zabrana upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te dva kaznena boda. Ako takva vožnja izazove prometnu nesreću, kazna iznosi od 3.000 do 5.000 KM, uz devet mjeseci zabrane vožnje i četiri kaznena boda. ## Što se smatra obijesnom vožnjom? Obijesnom vožnjom smatra se ponašanje kojim vozač grubo krši prometne propise i ozbiljno ugrožava ostale sudionike u prometu. To uključuje višekratni prolazak kroz crveno svjetlo, vožnju u naselju više od 40 kilometara na sat iznad dopuštene brzine te prekoračenje brzine izvan naselja za više od 60 kilometara na sat. U ovu kategoriju ubrajaju se i pretjecanje kolone preko pune crte, upravljanje vozilom s više od 1,5 promila alkohola u krvi te vožnja pod utjecajem narkotika ili drugih psihoaktivnih tvari. Vozaču koji je u prethodne dvije godine već pravomoćno kažnjen za obijesnu vožnju policija može privremeno oduzeti vozilo. Sud potom, uz ostale sankcije, može izreći i trajno oduzimanje vozila. ## Mobitel i pojas: kazne od 200 do 400 KM Kazne za korištenje mobitela ili drugih uređaja tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa i ometanje uređaja za mjerenje brzine povećane su na 200 do 400 KM. Ako takav prekršaj dovede do prometne nesreće, vozaču prijeti kazna od 400 do 2.000 KM, zabrana upravljanja vozilom od jednog do šest mjeseci te dva kaznena boda. Odbijanje alkotestiranja ili testiranja na droge kažnjava se s 1.000 KM, zabranom upravljanja vozilom od dva do šest mjeseci i s dva kaznena boda. U propisanim okolnostima policija vozača može zadržati do prestanka djelovanja alkohola ili droga, najdulje 12 sati. ## U HNŽ-u evidentirano 136 prekršaja Na području Hercegovačko-neretvanske županije od početka primjene novih odredbi evidentirano je 136 prometnih prekršaja za koje su predviđene više novčane kazne. Najviše sankcija odnosilo se na korištenje mobitela tijekom vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa, vožnju pod utjecajem alkohola te korištenje uređaja za ometanje mjerenja brzine. Glasnogovornica MUP-a HNŽ-a Ilijana Miloš istaknula je kako policijski službenici primjećuju veće poštivanje prometnih propisa. Ipak, naglasila je da je za konačnu procjenu učinka novog zakona potrebno dulje razdoblje praćenja. Najveća izrečena kazna na području HNŽ-a iznosila je 3.000 KM. Izrečena je vozaču zbog obijesne vožnje kojom je izazvana prometna nesreća. ## Stotine kazni i u drugim dijelovima BiH Policija u Kantonu Sarajevo od 27. svibnja do 30. lipnja izdala je 754 prekršajna naloga povezana s novim zakonskim odredbama. Najviše naloga, njih 417, odnosilo se na korištenje mobitela tijekom upravljanja vozilom, dok je 119 prekršaja okarakterizirano kao obijesna vožnja. U Srednjobosanskoj županiji tijekom prvog mjeseca primjene zakona evidentirana su 273 prekršaja. Najčešći su bili nevezivanje pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje, a iz policije ističu kako su strože kazne već utjecale na odgovornije ponašanje vozača. U Tuzlanskoj županiji policija je evidentirala 476 slučajeva nekorištenja sigurnosnog pojasa i 353 slučaja korištenja mobitela. Zabilježeno je i 77 slučajeva vožnje pod utjecajem alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih tvari. MUP Republike Srpske evidentirao je 268 slučajeva obijesne vožnje na području svih deset policijskih uprava. Najviše ih je zabilježeno u Banjoj Luci, Doboju, Prijedoru i Trebinju. Prvi podaci pokazuju da policija intenzivno primjenjuje nove odredbe i da strože kazne mogu imati preventivni učinak. Ipak, za pouzdanu procjenu njihova utjecaja na broj prometnih nesreća i najtežih prekršaja bit će potrebno analizirati podatke kroz dulje razdoblje.

Građanima Hercegovačko-neretvanske županije po prvi je put omogućeno potpuno digitalno plaćanje prometnih kazni putem interneta, bez odlaska na šaltere, papirnatih uplatnica i čekanja u redovima. Nova funkcionalnost implementirana je kroz sustav Renata, čime je napravljen važan iskorak u digitalizaciji javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o prvom funkcionalnom sustavu ove vrste u BiH, koji u jedinstven digitalni proces povezuje Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ-a, Registar novčanih kazni, sustav za obradu prekršaja i bankarski sektor.

Do sada su građani nakon primitka prekršajnog naloga morali ručno popunjavati uplatnice, odlaziti u banku ili poštu te čekati evidentiranje uplate kroz više institucija. Novim modelom cijeli postupak znatno je pojednostavljen i sveden na svega nekoliko klikova.

Nakon izdavanja prekršajnog naloga građanin može odmah pristupiti online plaćanju, dok sustav automatski evidentira uplatu i povezuje je s odgovarajućim predmetom.

Veliki iskorak u digitalizaciji javne uprave

Iako se o digitalizaciji javnih usluga u Bosni i Hercegovini govori godinama, rijetki su projekti koji uspješno povezuju više institucija i financijski sektor u jedinstven funkcionalan proces.

Upravo zbog toga ovaj projekt predstavlja jedan od značajnijih koraka digitalne transformacije javne uprave u posljednjih nekoliko godina. Građanima donosi brže, jednostavnije i praktičnije izvršavanje zakonskih obveza, dok institucijama omogućava učinkovitiju naplatu, manje administrativnih troškova i veću transparentnost procesa.

Tehnološko rješenje razvijeno u Mostaru

Tehnološku osnovu sustava razvila je mostarska tvrtka IT Odjel, jedna od domaćih kompanija specijaliziranih za digitalnu transformaciju javnog sektora i sigurnosnih institucija.

Kroz platformu Renata, IT Odjel posljednjih godina razvija rješenja koja omogućavaju digitalizaciju i automatizaciju rada policijskih agencija, gradova i javnih institucija. Sustav obuhvaća upravljanje prekršajima, povezivanje registara, automatiziranu obradu prometnih događaja te integraciju s različitim vanjskim sustavima.

Nova mogućnost online plaćanja prometnih kazni dodatno proširuje funkcionalnost platforme Renata, koja se sve više profilira kao jedan od najnaprednijih domaćih primjera digitalne transformacije javne uprave.

“Digitalizacija ne znači samo pretvoriti papir u PDF. Prava digitalna transformacija nastupa kada građanin može završiti cijeli proces elektronički, od nastanka obveze do njezina izvršenja. Upravo to smo ostvarili kroz ovaj projekt”, istaknuli su iz IT Odjela.

Sustav otvoren za sve banke u BiH

Posebna vrijednost projekta ogleda se u činjenici da je Renata razvijena kao otvorena i interoperabilna platforma. Za razliku od zatvorenih rješenja vezanih uz pojedinačne financijske institucije, sustav omogućava integraciju sa svim bankama i payment gateway sustavima koji posluju u Bosni i Hercegovini.

Time je stvoren tehnološki temelj za širu primjenu digitalnih plaćanja u javnom sektoru, ne samo za prometne kazne, nego i za administrativne pristojbe, naknade i druga javna davanja.

HNŽ kao primjer drugim institucijama

Uvođenjem online plaćanja prometnih kazni, Hercegovačko-neretvanska županija svrstala se među predvodnike digitalizacije javnih usluga u Bosni i Hercegovini.

Projekt pokazuje kako suradnja institucija i domaće IT industrije može rezultirati konkretnim uslugama koje građanima olakšavaju svakodnevni život. Istodobno, ovaj model otvara mogućnost primjene i u drugim županijama, gradovima i institucijama diljem BiH.

Renata kao domaći primjer digitalne transformacije

Od sustava za automatsku obradu prometnih prekršaja, integracije registara, ANPR tehnologije i mobilnih aplikacija za policijske službenike, pa sve do prvog interoperabilnog sustava online naplate kazni, Renata danas predstavlja jedan od najsloženijih domaćih digitalnih projekata.

Sustav omogućava centralizaciju podataka, automatizaciju procesa i povezivanje različitih registara i vanjskih servisa kroz jedinstvenu platformu.

Za IT Odjel ovaj projekt predstavlja potvrdu da Bosna i Hercegovina ima znanje i stručnost za razvoj naprednih digitalnih rješenja koja mogu unaprijediti rad institucija i olakšati svakodnevni život građana.

Prvo online plaćanje prometnih kazni u HNŽ nije samo nova funkcionalnost, nego dokaz da digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini više nije budućnost – ona se događa danas, prenosi hercegovina.in.

www.brotnjo.ba

Tagovi