IVICA JERKIĆ Osvrt umirovljenog generala bojnika na vojno-redarstvenu operaciju Oluja

U povodu obilježavanja 30. obljetnice VRO Oluja, za Brotnjo.ba govori umirovljeni general bojnik Ivica Jerkić.

“Oluja nije bila samo veličanstvena pobjeda hrvatske vojske i policije, već ključna operacija koja je zapečatila kraj projekta Velike Srbije i učvrstila temelje suvremene hrvatske države – ističe general Jerkić u razgovoru za Brotnjo.ba. Poseban naglasak stavlja na značaj planine Dinare kao strateške točke, ali i neizostavnu ulogu HVO-a u pripremnim operacijama (Cincar, Zima ’94, Skok 1 i 2, Ljeto ’95) te u samoj Oluji kroz operaciju Kozjak ’95. Među postrojbama koje su dale poseban doprinos bile su i postrojbe iz Brotnja, čime je i Brotnjo ostavilo neizbrisiv trag u ovoj povijesnoj pobjedi.”

Značaj Oluje

Oluja je bila vojno-redarstvena operacija koja je trajala od 04. do 07. kolovoza 1995. godine. Operacija je imala za cilj osloboditi okupirana područja dijelova Hrvatske u Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu te deblokirati Bihaćku enklavu. To je najveća vojna pobjeda u Domovinskom ratu ali i vjerojatno najveća vojna pobjeda u povijesti hrvatskog naroda.

Zašto?

• Operacijom Oluja oslobođeno je oko 18% ukupne površine Republike Hrvatske (oko 10 400 km²⁾.
• Deblokiran Bihać (u okruženju oko 100 000 Bošnjaka).
• Stvoreni uvjeti za nastavak vojnih operacija u BiH (Maestral i Južni potez) i kasnije potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
• Srušen san o Velikoj Srbiji, srušena samoproglašena SAO Krajina.
• Oluja je bila temelj za političke pregovore o mirnoj reintegraciji Istočnog Podunavlja sa gradom Vukovarom simbolom žrtve, otpora i ponosa.
• Oluja je učvrstila državnost i oblikovala teritorij slobodne i demokratske države.
• Potvrđena iznimna sposobnost hrvatskih vojnih postrojbi za izvođenje najsloženijih vojnih operacija te sposobnost vođenja i zapovijedanja na ogromnom prostoru 

Kako je došlo do Oluje?

Hrvatski planeri (generali i časnici) prosudili su da je Knin, glavni grad SAO Krajine i centar pobunjenih Srba u Hrvatskoj, točka čijim osvajanjem pada cijela SAO Krajina. A za vojno oslobođenje Knina ­­­­definirano je gravitacijsko središte, planina Dinara (umjesto frontalnog napada iz pravca Sinja).

U američkoj vojnoj doktrini gravitacijsko središte predstavlja onu snagu koja donosi ključnu prevagu na bojnom polju. To može biti ključni zemljopisni teren, zapovjednik, ključna komunikacija ili oružani sustav. Hrvatski planeri su procijenili da onaj tko u vojnom smislu zauzme Dinaru, ovladava i Kninom, a to je za Hrvatsku vojsku značilo rušenje Sao Krajine i pobjedu nad okupatorom. Da bi se osigurala Dinara, a onda i oslobodio Knin bilo je potrebno ovladati planinom Staretinom na desnoj strani Livanjskog polja te planinskim masivom Male i Velike Golije čime bi se kontrolirali Glamoč i Glamočko polje.

Uloga HVO-a u pripremi operacije Oluja

Za provedbu vojno redarstvene operacije Oluja bilo je potrebno planirati i provesti više faznih vojnih operacija. Sve je počelo u jesen 1994. godine operacijom CINCAR (01. do 03. studenoga 1994. godine) kada je HVO oslobodio Kupres i veći dio Kupreške visoravni. U nastavku borbenih djelovanja Hrvatske snage (HV i HVO) su operacijom ZIMA 94, SKOK 1 i SKOK 2, VRILO i LJETO 95 lomile grčevit otpor srpskih snaga i konačno nakon operacije LJETO 95 ( 25.07. do 30.07.1995. godine) ovladali Dinarom, imale kontrolu nad Livanjskim i Glamočkim poljem te navedenim planinskim masivima. Tek tada Oluja je mogla krenuti. I ponovit ću, HVO je oslobodio Kupres i u sastavu hrvatskih snaga sudjelovao u svim spomenutim operacijama koje su prethodile Oluji. Udarnu snagu HVO-a su činile 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a, specijalna policija HR HB, 60. DGB Ludvig Pavlović (u čijem sastavu su bili čitlučki GRDANI), čitlučka postrojba PPN Gavran 2 koja je djelovala sa  2. gbr HVO), 22. diverezantski odred, VP, TRP, ali itekako važnu ulogu i mjesto su imale pod stožerne postrojbe GS HVO te postrojbe Zbornih područja Mostar ( u čijem sastavu je bila 41. sdb iz Čitluka), Tomislavgrad i Vitez.

Uloga HVO-a u provedbi operacije Oluja

Na prostoru Livanjsko – Glamočko – Kupreške bojišnice gdje je bio raspoređen HVO u vrijeme Oluje (04. do 07. kolovoza 1995. godine) provodila se operacija KOZJAK 95. Zadaća HVO-a je bila izvoditi aktivnu obranu, vezati neprijateljske snage, onemogućiti bilo kakav protuudar i ometanje provedbe operacije Oluja sa Dinare prema Kninu, ali prije svega vezanje neprijateljskih snaga i zapravo onemogućavanje pregrupiranja  i prebacivanja snaga prema Kninu. Tako je 2. gbr. HVO u operaciji KOZJAK 95 zauzela Alakov vrh i Ivića vrh čime je vršila pritisak i vezala neprijateljske snage na pravcu Kurozeb – Pribelja – Vitorog. 

Zaključak

Oluja je bila veličanstvena, ne ponovljiva pobjeda hrvatske vojske i policije, a ogroman doprinos je dao HVO kako u pripremnim operacijama tako i u samoj operaciji OLUJA odnosno KOZJAK 95.

U pripremnim operacijama za Oluju, zapovjednik Hrvatskih snaga postrojbe HVO-a je koristio u svim taktičkim radnjama od probijanja, gonjenja, osiguranja bokova, zaštite, obrane… Preko 11 000 pripadnika HVO-a je generalu Gotovini omogućilo ešaloniranje snaga, održavanje tempa napada, zamjenjivost snaga te stalni pritisak na neprijatelja koji nakon gubljenja prve crte više nije imao ni vremena ni snage za ukopavanje i ozbiljniju obranu!

I na kraju, Oluja je najveća potvrda kako sloboda nije dar već se ostvaruje žrtvom hrabrih ljudi. U Operaciji Oluja poginula su 245 branitelja a dvojica se još uvijek vode nestalima. Njima vječna slava i hvala a njihovim obiteljima zahvala i suosjećanje za patnju i tugu koju nose u svojim srcima.

www.brotnjo.ba

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.