Financijska pismenost građana, visoke provizije i potencijalno ukidanje bankarskih naknada bile su središnje teme emisije Odgovorite ljudima na Federalnoj televiziji, u kojoj su sudjelovali Edis Ražanica, Admil Nukić, Muamer Halilbašić i Suad Ećo. Gosti su analizirali aktualna bankarska pitanja u BiH i regiji, posebice u svjetlu zakonskih promjena u Hrvatskoj.
Hrvatski model kao izazov i presedan
Direktor Udruženja banaka BiH, Edis Ražanica, komentirao je nacrt zakona koji je hrvatska Vlada uputila u saborsku proceduru, a kojim bi mnoge osnovne bankarske usluge postale besplatne za sve građane. Iako zakon još nije usvojen, Ražanica upozorava da se radi o ozbiljnom presedanu.
“Riječ je o obliku državnog intervencionizma koji privatnom sektoru nalaže da dio usluga, unatoč stvarnim troškovima, pruži besplatno. Takva odluka izazvala je burne reakcije u Hrvatskoj, osobito među poslodavcima i bankarskim sektorom, koji smatraju da se time otvara Pandorina kutija”, istaknuo je Ražanica.
Dodaje da bi politički motivirane odluke mogle dovesti do prilagodbe poslovnih modela banaka, što bi dugoročno moglo imati negativne posljedice upravo po građane.
BiH ima raznoliku ponudu, ali i ograničenja
Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH, podsjetio je da se uvjeti poslovanja u BiH razlikuju od onih u članicama Europske unije.
“Trenutno u BiH posluje 21 banka. Iako zakonski nije propisano, pojedine banke već sada nude besplatne račune socijalno ugroženim kategorijama. Ostali klijenti mogu birati među različitim paketima usluga, a takva tržišna raznolikost daje im slobodu izbora”, rekao je Nukić.
Naglašava da bi eventualna odluka o ukidanju naknada morala biti donesena uzimajući u obzir ekonomske posljedice i učinak na održivost poslovanja banaka.
Linearno ukidanje naknada – neracionalno rješenje
Skeptičan prema ideji potpunog ukidanja bankarskih naknada je i Muamer Halilbašić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
“Postoje kategorije koje primaju socijalna davanja i za njih je moguće kreirati posebne modele. No, potpuno ukidanje naknada za sve građane dovelo bi banke do stotina milijuna maraka gubitka godišnje. Takav pristup je ekonomski neodrživ”, pojasnio je Halilbašić.
Konkurencija kao poticaj za povoljnije usluge
S druge strane, Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca BiH, smatra da hrvatski prijedlog otvara mogućnost pozitivnih promjena.
“Ne slažem se da je to u potpunosti pogrešan smjer. Vjerujem da bi se mogla razviti metodologija koja ne bi nužno tražila socijalnu kartu. Ako bi bankama bilo omogućeno da samostalno oblikuju pakete za različite profile klijenata, to bi potaknulo konkurenciju, a građani bi profitirali kroz niže troškove i kvalitetniju ponudu”, zaključio je Ećo.
Rasprava je pokazala različite poglede na moguće ukidanje bankarskih naknada, ali i konsenzus da odluke takve težine moraju biti promišljene, utemeljene na ekonomskim analizama i usmjerene ka stvarnoj dobrobiti građana, bez narušavanja stabilnosti bankarskog sektora.
