Finsko istraživanje pokazuje da izloženost antibioticima u ranom djetinjstvu znatno povećava rizik od dječje pretilosti
Nedavno objavljeno finsko populacijsko istraživanje, koje je obuhvatilo više od 33.000 djece, pokazalo je da izloženost antibioticima u ranom djetinjstvu značajno povećava rizik od razvoja pretilosti. Rezultati istraživanja otkrivaju da djeca koja su primala antibiotike tijekom prve dvije godine života imaju mjerljivo višu tjelesnu težinu, a ta se razlika zadržava i tijekom školskih godina. Konkretno, mala djeca izložena antibioticima imala su viši indeks tjelesne mase (BMI) te su imala 20% veći rizik od razvoja pretilosti do 12. godine života.
Analiza
Analiza je obuhvatila različita razvojna razdoblja – prije trudnoće, tijekom trudnoće, pri rođenju te tijekom ranog djetinjstva – no jedino je izloženost antibioticima u prve dvije godine života pokazala značajnu povezanost s kasnijim problemima s težinom. Djeca izložena antibioticima u toj dobi imala su u prosjeku 0,067 viši BMI prilagođen za dob i spol u usporedbi s vršnjacima koji nisu bila izložena. Ova razlika, iako na prvi pogled mala, dovodi do 9% većeg rizika od prekomjerne težine i 20% povećanog rizika od pretilosti, a učinci su bili prisutni i kasnije u djetinjstvu.
Podaci također pokazuju da je čak 68% djece uključene u studiju primilo antibiotike unutar prve dvije godine života, dok je 27% majki koristilo antibiotike tijekom trudnoće, a 21% djece bilo je izloženo antibioticima u perinatalnom razdoblju.
Zaključak
Zaključak istraživača jest da zdravstveni radnici trebaju biti izuzetno oprezni pri propisivanju antibiotika maloj djeci, osobito kada je riječ o nepotrebnoj upotrebi za infekcije gornjih dišnih puteva.
Vjerojatni mehanizam povezanosti leži u poremećaju crijevnog mikrobioma – skupa korisnih bakterija koje igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i imunološke funkcije. Istraživanje nije pronašlo povezanost između izloženosti antibioticima tijekom trudnoće, poroda ili ranijih faza i kasnijeg razvoja prekomjerne težine, čime se ističu prve dvije godine života kao posebno osjetljivo razdoblje za metaboličko programiranje.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju sve veći broj dokaza koji povezuju ranu izloženost antibioticima s dugoročnim zdravstvenim posljedicama, uključujući poremećaje razvoja imuniteta i povećani rizik od alergijskih bolesti.
