Proljeće u Hercegovini donosi posebne darove prirode, a među najcjenjenijima su kuke, samonikla biljka koja se stoljećima koristi u domaćoj kuhinji. Ovaj jednostavan, ali nutritivno bogat specijalitet nezaobilazan je dio proljetne prehrane u hercegovačkim krajevima.
Što su kuke i gdje rastu?
Kuke su samonikla jestiva biljka penjačica, prepoznatljiva po svom kukastom obliku po kojem su i dobile ime. Najčešće rastu uz suhozide, draču i rubove livada, daleko od blatnjavih područja.
Njihovi izdanci mogu doseći visinu od 1 do 2 metra, dok su niže biljke visoke oko 50 centimetara. Za konzumaciju se koristi mladi, mekani vrh biljke, dužine oko 20 centimetara.
Najbolje uspijevaju nakon kišnog razdoblja kada naglo rastu, a sezona branja traje do kraja svibnja, nakon čega stabljike postaju tvrde i nejestive.
Razlika između kuka i divljih šparoga
Uz kuke se često beru i divlje šparoge, koje su rjeđe i prepoznatljive po ravnijem i tanjem izgledu. U nekim krajevima nazivaju ih i zmijske kuke. Iako su jestive i vrlo zdrave, rjeđe se koriste u odnosu na kuke.
Kako se pripremaju kuke?
Najčešći način pripreme kuka u Hercegovini je vrlo jednostavan:
- Svježe ubrani izdanci se ručno lome na komade dužine 2–3 cm
- Kuhaju se oko 30 minuta
- Nakon cijeđenja začinjavaju se uljem i sirćetom
- Dodaju se mladi luk (ljutika) i tvrdo kuhana jaja
Ovako pripremljene kuke imaju blago gorkast okus i mogu se poslužiti tople ili hladne.
U nekim krajevima pripremaju se i:
- pržene na tavi
- kao svježa salata (bez kuhanja, radi očuvanja vitamina)
Nutritivna vrijednost kuka
Kuke su izuzetno lagana i zdrava namirnica:
- 100 g sadrži svega 25 kcal
- čak 93% čini voda
- bogate su vitaminom C, vitaminima B skupine i provitaminom A
- sadrže brojne minerale: kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink i druge
Zbog toga se smatraju pravim prirodnim izvorom hranjivih tvari.
Ljekovita svojstva
Kuke imaju dugogodišnju primjenu u narodnoj medicini. Poznato je njihovo:
- diuretičko djelovanje (potiču izlučivanje tekućine)
- pozitivan učinak kod zatvora
- podrška kod anemije i slabokrvnosti
- preporuka u prehrani dijabetičara i rekonvalescenata
Također se savjetuju kod problema s mokraćnim sustavom, gihta i reume, dok se ne preporučuju osobama s akutnim upalama zglobova ili mokraćnih puteva.
Divlje šparoge – dodatak proljetnoj prehrani
Divlje šparoge, koje se često beru zajedno s kukama, također su izuzetno zdrave:
- imaju malo kalorija (oko 22 kcal na 100 g)
- bogate su vitaminima A, B i C
- sadrže minerale poput kalija, kalcija i magnezija
Koriste se u juhama, salatama, omletima i poznatoj istarskoj fritaji.
Njihova ljekovita svojstva uključuju:
- poboljšanje rada jetre i bubrega
- pomoć kod anemije
- poticanje probave
- diuretičko djelovanje
Kuke i divlje šparoge predstavljaju vrijedan dio hercegovačke tradicije i prehrane. Njihova dostupnost u prirodi, jednostavna priprema i bogat nutritivni sastav čine ih nezaobilaznim dijelom proljetnog jelovnika.
