BiHVijesti

FBiH Tri najrazvijenije županije prema Zavodu za programiranje razvoja

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kanton Sarajevo ostaje najrazvijenija županija u Federaciji BiH, s ukupnim indeksom razvijenosti od 2,02. Iza njega slijede Zapadnohercegovačka (1,09) i Hercegovačko-neretvanska županija (1,02), dok se na dnu nalaze Hercegbosanska, Posavska i Unsko-sanska županija.

Sarajevo – Razvojni lider u svakom pogledu

Kanton Sarajevo prednjači u gotovo svim ključnim pokazateljima:

  • Prihod od poreza na dohodak: 2,93
  • Stupanj zaposlenosti: 2,33
  • Obrazovanost radne snage: 1,56
  • Najviša prosječna neto plaća: Općina Centar Sarajevo – 1.986 KM
  • Najviši prihodi po stanovniku: Općina Centar – 1.360 KM

Ovi rezultati odražavaju snagu urbanog središta, koncentraciju institucija, te kontinuirano ulaganje u obrazovanje i javne usluge.

Zapadnohercegovačka županija – Visoka obrazovanost i stabilna lokalna ekonomija

Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovačka županija, koja unatoč nižim poreznim prihodima po glavi stanovnika (0,73), bilježi izuzetne rezultate u obrazovnoj strukturi (1,83 – najviši u FBiH) i demografskoj slici. Općine poput Širokog Brijega i Gruda spadaju među razvijenije jedinice lokalne samouprave.

Hercegovačko-neretvanska županija – Turistički i ekonomski rast

HNŽ zauzima treće mjesto, s pozitivnim trendovima u turizmu i zapošljavanju. Ključni pokazatelji uključuju:

  • Prihod od poreza na dohodak: 1,10
  • Zaposlenost: 1,21
  • Obrazovna struktura: 1,30

Mostar, kao administrativno središte, uz Čitluk, Konjic, Čapljinu i Jablanicu, svrstava se u srednje razvijene općine koje bilježe stabilan rast.

Pad u razvijenosti – HBŽ i općina Kupres na začelju

Hercegbosanska županija ostaje na posljednjem mjestu s indeksom 0,28, bez ikakvog napretka u odnosu na prošlu godinu. Zabrinjavajući pokazatelji uključuju:

  • Najniži prihod od poreza na dohodak
  • Najniža zaposlenost (0,29)
  • Nizak stupanj obrazovanosti uz visok udio starog stanovništva

Općina Kupres bilježi najveći pad – čak 13 mjesta (s 41. na 54. poziciju), i to zbog ispravke prethodno pogrešno prijavljenih podataka o zaposlenosti.

Pad zbog realnih ekonomskih signala

Za razliku od Kupresa, gdje je pad posljedica tehničke korekcije, općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta zbog smanjenja zaposlenosti i stagnacije poreznih prihoda – pokazatelji koji ukazuju na stvarno pogoršanje ekonomskih uvjeta.

Izvor: Hercegovina.info

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Back to top button