BITCOIN Rudarenje najpopularnije kriptovalute više nije isplativo
Čini se da je trenutak kojeg su se mnogi kriptoentuzijasti pribojavali napokon stigao – rudarenje bitcoina više nije isplativo.
Rudarenje, odnosno proces u kojem snažna računala, najčešće opremljena grafičkim procesorima velike potrošnje, potvrđuju transakcije na blockchain mreži putem mehanizma „dokaza rada” (proof of work), rudarima donosi nagradu u obliku bitcoina proporcionalnu uloženoj računalnoj snazi.
Od pojave bitcoina 2009. taj je model bio profitabilan jer je tržišna cijena bitcoina nadmašivala trošak električne energije potrebne za rudarenje. No kako se broj novih bitcoina koji ulaze u optjecaj postupno smanjuje – ukupna količina ograničena je na 21 milijun – a konkurencija među rudarima raste, ekonomska se računica sve više naginje prema neisplativosti.
Rudarenje bitcoina postalo je skuplje od same kriptovalute
Iako se jedan bitcoin trenutačno prodaje za oko 94 000 dolara, najnovije procjene portala Gizmodo pokazuju da mali rudari moraju izdvojiti više od 137 000 dolara kako bi proizveli jednu kovanicu. Ni veliki rudarski pogoni s optimiziranom infrastrukturom ne stoje mnogo bolje: njihov je trošak oko 82 000 dolara, pa su im marže simbolične i dodatno se tope.
Za usporedbu, u rujnu 2024. proizvodnja jednog bitcoina stajala je oko 56 000 dolara. U manje od godinu dana taj se iznos gotovo udvostručio, što zorno potvrđuje koliko se brzo urušava isplativost rudarenja.
Kriptovaluta za sve? Ne baš
Bitcoin je nekoć slavio status decentralizirane alternative bankarskom sustavu, no danas je koncentriran u rukama malobrojnih. Dostupni podaci govore da 8 % digitalnih novčanika drži više od 98 % svih bitcoina, dok 1 % korisnika kontrolira preko 90 % ukupne ponude. Umjesto prvotnog ideala ravnomjerne distribucije, nastao je kriptosustav nalik tradicionalnim financijama – samo s još manje nadzora.
Na papiru bitcoinom upravlja decentralizirana mreža, ali u praksi ključne odluke donose developeri, veliki rudari i institucionalni ulagači, čija se moć oslanja na pristup infrastrukturi i kapitalu.
Energetski gutač u službi najbogatijih
Spoj ogromne potrošnje energije, visokih troškova rudarenja i izrazite koncentracije vlasništva pretvorio je bitcoin, kako bilježe autori analize, u energetski neučinkovit instrument od kojeg ponajviše profitiraju najbogatiji. Nekada zamišljen kao demokratski financijski alat, bitcoin je postao još jedan špekulativni mehanizam u kojem zarada odlazi moćnima, a račun za struju – svima ostalima.
