Primjenom novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je početkom srpnja stupio na snagu u Federaciji BiH, poslodavcima se značajno smanjuje trošak poslovanja, dok osnovni model obračuna plaća ostaje gotovo nepromijenjen – promijenjene su isključivo stope doprinosa.
Prema pojašnjenju Federalnog ministarstva financija, ukupna stopa doprinosa po zaposleniku smanjena je s 41,5% na 36%, što predstavlja smanjenje za 13,25%, odnosno 5,5 indeksnih bodova. Time se, kako ističe federalni ministar financija i dopremijer Toni Kraljević, smanjuje porezno opterećenje rada, potiče zapošljavanje te ograničava siva ekonomija.
“Ove izmjene nastavak su fiskalne reforme započete uvođenjem minimalne neto plaće od 1000 KM od 1. siječnja 2025. godine” naglasio je Kraljević.
U okviru smanjenja doprinosa, stopa za mirovinsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca smanjena je za 3,5%, a za zdravstveno osiguranje za 2%.
Nove stope doprinosa:
- MIO (ukupno): sa 23% na 19,5%
- Zdravstvo (ukupno): s 16,5% na 14,5%
Na plaću (teret poslodavca):
- MIO: sa 6% na 2,5%
- Zdravstvo: sa 4% na 2%
Iz Ministarstva financija naglašavaju da se, unatoč promjenama u stopama, način obračuna plaće ne mijenja, čime se poslodavcima olakšava prilagodba.
Promjene i za radnike s nepunim radnim vremenom
Zakon je uveo i novost za radnike zaposlene na pola radnog vremena – osnovica za obračun doprinosa bit će razmjerna ugovorenim satima, ali ne smije biti manja od 50% zakonski utvrđene najniže plaće.
Dodatne uredbe za olakšanje poslovanja
Nakon odluke o najnižoj plaći, Vlada FBiH donijela je i niz uredbi s ciljem podrške poslodavcima i radnicima:
- Financijska pomoć privatnim poslodavcima, obrtima i samostalnim djelatnostima radi očuvanja radnih mjesta
- Mogućnost isplate neoporezive pomoći radnicima do 450 KM mjesečno
- Podrška niskoakumulativnim djelatnostima kroz posebne mjere pomoći
U tijeku je i donošenje Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim se želi dodatno suzbiti siva ekonomija i povećati fiskalna disciplina.
Ove promjene predstavljaju važan korak u nastavku ekonomske i fiskalne reforme u Federaciji BiH, s ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za poslovanje i većeg poštovanja radničkih prava.
