U emisiji Susret Radiopostaje Mir Međugorje gostovao je mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj te potpredsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. U razgovoru s urednicom emisije Višnjom Spajić govorio je o Susretu hrvatske katoličke mladeži u Požegi, duhovnim zvanjima, duhovnom vodstvu, službama čitača i akolita, majčinstvu te obilježavanju spomena na Bleiburg i križne putove.
Osvrćući se na nedavno završeni Susret hrvatske katoličke mladeži u Požeškoj biskupiji, biskup Palić istaknuo je kako Požeškoj biskupiji treba „jasno i glasno čestitati na organizaciji“.
Prisjetio se i vlastitog iskustva iz 2014. godine, kada je bio predsjednik organizacijskog odbora nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku.
„Znam što sve to nosi i koliko je potrebno truda, rada i napora da sve uspije. U Požegi je, Bogu hvala, uspjelo. Zbilja je bilo lijepo. Osjetila se gostoljubivost i otvorenost slavonskog srca“, rekao je biskup Palić.
Prema njegovim riječima, ovakvi susreti pokazuju kako mladi ljudi traže smisao, zajedništvo i živu vjeru. Posebno ga raduje otvorenost mladih za molitvu, sakramente i međusobno zajedništvo.
„Mladi naglašavaju kako im ovi susreti pomažu u jačanju vjerničkog, ali i nacionalnog identiteta, što je u današnje vrijeme vrlo važno. Takvi ih susreti potiču i ohrabruju da budu svjedoci Evanđelja u svakodnevnom životu“, kazao je.
Duhovna zvanja rastu u ozračju molitve
Govoreći o nedjelji Dobrog Pastira, biskup Palić podsjetio je na riječi pokojnog pape Franje o četiri blizine koje bi svaki pastir trebao njegovati: blizinu s Bogom, blizinu s biskupom, blizinu unutar prezbiterija i blizinu s narodom.
Naglasio je kako su te dimenzije osobito važne u vremenu nesigurnosti, mnoštva glasova i brojnih izazova.
„Zvanje nije nešto što se proizvodi. Da je tako, onda ne bi bilo krize zvanja. Zvanje je dar koji dolazi od Boga i raste u određenom ozračju“, rekao je biskup.
Istaknuo je kako je na vjernicima osobita odgovornost molitve za duhovna zvanja, ali i ohrabrivanje mladih koji traže svoj životni put.
„Bog ne poziva da bi nešto oduzeo, nego da bi dao. Isus kaže da je došao da imamo život u punini“, poručio je.
U vremenu buke, dodao je, mladima su potrebni prostori tišine i sabranosti.
„Jednom sam rekao na krizmi da Duh Sveti sigurno neće progovoriti preko mobitela, ali hoće u tišini srca. Dar se otkriva kroz molitvu“, kazao je biskup Palić.
Duhovni vođa ne stavlja sebe, nego Boga u središte
Jedna od tema razgovora bilo je i duhovno vodstvo. Biskup Palić pojasnio je kako duhovni vođa može biti svećenik, redovnik, redovnica, ali i laik – osoba duboke vjere i iskustva koja drugome može pomoći prepoznati Božje djelovanje u vlastitom životu.
Posebno je naglasio kako duhovni vođa nikada ne smije sebe staviti u središte.
„Duhovni vođa uvijek stavlja Boga u središte. Njegova zadaća nije stvarati ovisnost o sebi, nego pomoći osobi da živi slobodu Božje djece“, rekao je.
Upozorio je i na oprez u vremenu društvenih mreža, gdje pojedinci s malo znanja, ali puno samopouzdanja, mogu preuzeti ulogu duhovnih autoriteta.
„Duhovno vodstvo nije stvar osobnog dojma ni popularnosti, nego odgovornosti, iskustva i ukorijenjenosti u životu Crkve“, naglasio je biskup Palić.
Dodao je kako duhovnog vođu trebaju resiti poniznost, vjernost Crkvi i njezinu nauku, sposobnost slušanja, diskrecija i strpljivost.
Čitači i akoliti: povratak bogatoj tradiciji Crkve
Biskup Palić govorio je i o službama čitača i akolita, čiju je formaciju pokrenula Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. U prvoj formaciji sudjelovala su 34 kandidata, od kojih 15 za službu čitača, a 19 za službu akolita.
Objasnio je kako služba čitača podrazumijeva naviještanje Božje riječi, ali ne samo tehničku pripremu za čitanje, nego i dublje razumijevanje Svetoga pisma. Akoliti su, pak, oni koji pripremaju oltar za službu i mogu dijeliti svetu pričest.
„To nije neka nova ideja, nego povratak bogatoj tradiciji Crkve, ali na način prilagođen našem vremenu“, kazao je.
Naglasio je da je Crkva živo tijelo i organizam u kojem i laici imaju svoju ulogu i zadaću. Podsjetio je i na poticaje Drugoga vatikanskog sabora za aktivno sudjelovanje vjernika u liturgiji.
Govoreći o mogućnosti da akoliti nose pričest starijima, samcima i bolesnima, biskup je rekao kako Crkva stoljećima njeguje takvu praksu.
„Možda će nama ovdje biti čudno, ali u crkvenom životu i povijesti Crkve to uopće nije čudno“, istaknuo je.
Dodao je kako se nada da će ove službe probuditi svijest o suodgovornosti i zajedništvu.
„Nije liturgija samo stvar svećenika. I Crkva nije zajednica savršenih, nego onih koji trebaju milost“, poručio je.
Majke koje ljube, prenose vjeru i otvorene su životu
U emisiji su spomenuti i brojni svibanjski blagdani i spomendani, među kojima i Majčin dan. Govoreći o majčinstvu, biskup Palić naglasio je važnost majki koje ljube, prenose vjeru, otvorene su životu i spremne služiti.
„Većina naših majki, Bogu hvala, na ovim prostorima takva je, ali uvijek treba naglašavati te dimenzije. Za nas vjernike važno je moliti za dobre majke i za dobro majčinstvo“, rekao je biskup.
Bleiburg i križni putovi traže istinu, pravdu i dostojanstveno sjećanje
Jedna od tema razgovora bila je i obljetnica Blajburške tragedije. Biskup Palić kazao je kako križni putovi i Bleiburg predstavljaju jedan od najtragičnijih trenutaka hrvatske povijesti.
„Riječ je o rani koja još uvijek traži istinu, jer puno toga još uvijek ne znamo, koja traži pravdu i dostojanstveno sjećanje na sve žrtve“, rekao je.
Naglasio je kako Crkva poziva na molitvu za sve stradale, ali i na odgovoran odnos prema povijesti, bez mržnje i novih ideoloških podjela.
„Ako smo spremni tražiti istinu i živjeti te trenutke u duhu pomirenja, to je jedini mogući način gradnje budućnosti oslobođene tereta prošlih nepravdi“, kazao je.
Govoreći o promjenama u načinu obilježavanja bleiburške komemoracije, biskup Palić podsjetio je da je kao tadašnji generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije bio izravno uključen u razgovore s austrijskim vlastima.
Pojasnio je kako austrijske vlasti nisu zabranile sjećanje na žrtve, nego su ograničile način na koji se komemoracija na Bleiburškom polju godinama održavala.
„Nažalost, događalo se niz zlouporaba u političke svrhe. Austrijske institucije, ali i Katolička crkva u Austriji, upozoravale su da se komemoracija dijelom pretvara u politički skup“, rekao je biskup.
Istaknuo je kako je dogovoreno da se komemoracija odvija u župnoj crkvi svetih Petra i Pavla u Bleiburgu te da nije osporena potreba za dostojanstvenim spomenom žrtava Bleiburga i križnih putova, nego je taj spomen oslobođen ideološke instrumentalizacije.
„Ne bojati se Boga, jer Bog nikada ništa ne oduzima“
Razgovor je započeo temom mladih, a istom je temom i zaključen. Biskup Palić osvrnuo se na poruku biskupa Ive Martinovića iz homilije na Susretu hrvatske katoličke mladeži u Požegi, u kojoj je mladima poručio da ostanu povezani s Bogom.
„Treba ostati vezan s Bogom i ne bojati se Boga, jer Bog nikada ništa ne oduzima, nego daje. Svatko od nas ima svoje mjesto u Božjem planu“, poručio je biskup Palić.
Na kraju je istaknuo kako je njegova želja i molitva da vjernici budu ljudi molitve, nade i međusobne potpore.
„Samo tako možemo graditi živu Crkvu, koja nije samo institucija, nego zajednica koja živi od susreta s Bogom i jednih s drugima“, zaključio je mons. Petar Palić u emisiji Susret Radiopostaje Mir Međugorje, piše Vesna Spajić.
