Večernji.ba: Tomislav Martinović: “Odlukama smo otvorili put najvećem investicijskom ciklusu u povijesti Federacije BiH”
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u aktualnom je mandatu, kroz usvajanje zakona, strategija i odluka, osigurao pravni i regulatorni okvir za jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti Federacije BiH. Riječ je o projektima ukupne vrijednosti od gotovo četiri milijarde konvertibilnih maraka, koji uključuju javna ulaganja, privatni kapital, razvoj prometne infrastrukture, energetike, financijskog sustava i socijalnih prava.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović istaknuo je za vecernji.ba kako je ova institucija tijekom mandata zadržala političku stabilnost, kontinuitet rada i sposobnost donošenja odluka u složenim političkim okolnostima.
Dom naroda kao institucija političke stabilnosti
Za razliku od brojnih političkih kriza i napetosti koje su obilježile protekle godine u Bosni i Hercegovini, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nastojao je djelovati kao prostor dijaloga, dogovora i kompromisa.
Prema podacima koje je iznio Martinović, Dom naroda je u aktualnom mandatu održao 36 sjednica, razmatrao više od 310 točaka dnevnog reda te usvojio 352 različita dokumenta. Među njima su proračuni, planovi federalnih zavoda, strategije, zakoni i odluke kojima su stvoreni preduvjeti za financijsku, institucionalnu, socijalnu i političku stabilnost Federacije BiH.
Posebno je naglašeno kako je usvajanje proračuna u zakonom propisanim rokovima omogućilo redovito funkcioniranje institucija, isplatu prava različitim kategorijama stanovništva te nastavak razvojnih projekata.
Investicije vrijedne gotovo četiri milijarde KM
Jedno od ključnih obilježja rada aktualnog saziva Doma naroda su investicije. Kroz usvojene odluke i zakonska rješenja omogućen je investicijski ciklus vrijedan gotovo dvije milijarde eura, odnosno približno četiri milijarde konvertibilnih maraka.
Prema Martinovićevim riječima, od ukupnog iznosa više od 720 milijuna eura dolazi iz privatnog sektora, ponajprije u području obnovljivih izvora energije. Time Federacija BiH, uz javna ulaganja, sve više postaje prostor ozbiljnih privatnih energetskih i infrastrukturnih investicija.
Kao tri glavna razvojna pravca izdvojeni su prometna infrastruktura, energetika te socijalni i fiskalni zakoni.
Koridor Vc, cestovna mreža i energetska tranzicija
U području prometne infrastrukture poseban naglasak stavljen je na nastavak izgradnje Koridora Vc i modernizaciju cestovne mreže. U ovaj sektor planirana su ulaganja veća od 647 milijuna eura.
Energetika je, također, označena kao jedan od najvažnijih segmenata mandata. Federacija BiH dobila je novi regulatorni okvir kroz zakone o električnoj energiji, energiji i obnovljivim izvorima energije. Time je formalno omogućena izgradnja više od 1000 MW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
Martinović je istaknuo kako se time stvaraju temelji za razvoj svojevrsne „druge elektroprivrede“ kroz obnovljive izvore, uz značajno sudjelovanje javnih elektroprivrednih poduzeća.
Među važnim projektima istaknut je i Zakon o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, koji otvara prostor za jednu od najznačajnijih poslijeratnih energetskih investicija u Bosni i Hercegovini.
Fiskalne reforme, SEPA i modernizacija financijskog sustava
Značajan dio usvojenih zakona odnosi se na financijski i fiskalni sustav. Pokrenuta je zahtjevna fiskalna reforma s ciljem smanjenja poreznih opterećenja, ali i modernizacije platnog prometa.
Posebno je naglašena važnost stvaranja regulatornih preduvjeta za uključivanje BiH u SEPA sustav, odnosno zajedničko područje plaćanja u eurima. To bi građanima i poduzećima omogućilo brže i jednostavnije bezgotovinske transakcije u eurima, pod uvjetima sličnim onima u državama Europske unije.
Martinović je ovaj iskorak ocijenio strateški važnim za financijsko poslovanje i povezivanje Bosne i Hercegovine s modernim europskim platnim sustavima.
Socijalna prava, mirovine i neradna nedjelja
U aktualnom mandatu usvojen je i niz zakona iz oblasti socijalnih prava. Povećane su naknade za različite kategorije stanovništva, uključujući umirovljenike, obitelji s djecom, roditelje njegovatelje, osobe s invaliditetom, civilne žrtve rata i braniteljske kategorije.
Braniteljima i članovima njihovih obitelji osigurano je usklađivanje primanja, a posljednjim izmjenama zakona braniteljima umirovljenicima koji su radno sposobni omogućeno je istodobno primanje mirovine i rad u statusu osiguranika.
Jedno od zakonskih rješenja koje je izazvalo posebnu pozornost javnosti bilo je uvođenje neradne nedjelje u trgovini. Martinović je istaknuo kako je time radnicima u trgovini omogućeno više vremena za obitelj i odmor, unatoč početnim otporima.
Zakoni po žurnom postupku i politički kompromis
Oporba je često kritizirala činjenicu da je velik broj zakona usvojen po skraćenom ili žurnom postupku. Martinović smatra kako tu raspravu treba promatrati u širem kontekstu, naglašavajući da je Federacija BiH godinama kasnila s reformama u financijskom, energetskom i europskom zakonodavstvu.
Prema njegovim riječima, mnogi od tih zakona nisu bili improvizacija, nego završetak dugotrajnih regulatornih procesa, ranijih javnih rasprava i reformi koje su godinama čekale političku odluku.
Govoreći o najvećem političkom uspjehu mandata, Martinović je naglasio očuvanje politike kompromisa. Istaknuo je kako Dom naroda nije bio prostor političkih predstava, nego institucija u kojoj se razgovaralo, pregovaralo i tražilo rješenja.
Državna imovina kao jedno od ključnih otvorenih pitanja
U razgovoru je komentirano i pitanje državne imovine, koje Martinović smatra jednim od najvažnijih otvorenih političkih pitanja u BiH. Prema njegovu mišljenju, nametnuti Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom usporio je ili blokirao brojne projekte.
Martinović smatra kako je rješenje moguće pronaći kroz dogovor domaćih političkih aktera, navodeći da su u bivšoj državi imovinom i građevinskim zemljištem najvećim dijelom raspolagale jedinice lokalne samouprave, uz iznimke za objekte posebne namjene, infrastrukturu, putove i željeznice.
Zaključio je kako su građani umorni od blokada, sukoba i političkog populizma te kako očekuju stabilnost, investicije, radna mjesta i funkcionalne institucije.
