BILJNE BOLESTI Širenje stolbur fitoplazme i porast broja štetnih kukaca zabrinjava i hercegovačke povrtlare
Iako se na području Hrvatske trenutačno ne bilježi masovna pojava stolbur fitoplazme, biljne bolesti koju prenose cvrčci i cikade, stručnjaci i poljoprivrednici s oprezom prate situaciju u zapadnoj Europi gdje ova bolest izaziva velike gubitke na poljoprivrednim kulturama. Zbog klimatskih promjena, sve veće mobilnosti ljudi i roba te ograničene uporabe zaštitnih sredstava u skladu s EU zelenim planovima, očekuje se da bi se sličan scenarij mogao dogoditi i u Hrvatskoj, prenosi Jolanda Rak Šajn/Večernji.ba.
Njemačke vlasti upozoravaju na izuzetno štetne posljedice stolbur fitoplazme, bolesti koja u toj zemlji uništava krumpir, šećernu repu, luk, celer, kupus, mrkvu i ciklu. Gubici u nekim regijama dosežu i više od 70 posto uroda. Kukac prijenosnik, cvrčak Pentastiridius leporinus, širi se iz jugozapadnih krajeva Njemačke prema središnjim i istočnim dijelovima zemlje.
U Hrvatskoj je zasad stanje stabilno. Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Vjekoslav Budanec, potvrđuje da se na krumpiru još ne bilježi prisutnost opasnog “njemačkog” cvrčka, no podsjeća da su domaći vinogradi već bili pogođeni zarazom žutice vinove loze koju prenosi američka vrsta cvrčka. Također, štetnici poput smrdljivog martina (stjenice), koji su nekad bili zanemarivi, danas predstavljaju veliki problem zbog blažih zima i porasta temperatura.
“Biljke su dodatno oslabljene zbog temperaturnih šokova, što ih čini još podložnijima napadima štetnika. Promjena klime donosi i promjene u strukturi kukaca” kaže Budanec.
Iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske potvrđuju da je posljednjih godina zabilježen porast pojave fitoplazmi diljem Europe, uključujući i stolbur. Naglašavaju da klimatske promjene, suvremene uzgojne prakse i smanjena uporaba pesticida zajednički doprinose povećanju broja prijenosnika bolesti, no teško je odrediti koji je čimbenik presudan.
Stolbur fitoplazma prisutna je i u Hrvatskoj, ali za sada u znatno manjoj mjeri nego u Njemačkoj. Uzročnici su prisutni na vinovoj lozi, krumpiru i raznim povrtnim kulturama, no njihova se brojnost sustavno prati kroz izvještajno-prognozne službe. Stručnjaci pojašnjavaju da je manja raširenost bolesti u Hrvatskoj rezultat drugačije epidemiologije – bolest prenose lokalne vrste cvrčaka, od kojih je najbrojniji Hyalesthes obsoletus, dok je opasni Pentastiridius leporinus kod nas izuzetno rijedak.
Prošle godine zabilježeno je značajno propadanje usjeva šećerne repe, a pretpostavlja se da su tome pridonijele domaće vrste cvrčaka. Zbog toga su već ove godine uvedene mjere praćenja i po potrebi suzbijanja cikada na tim kulturama.
Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata), jednog od najvećih gospodarskih štetnika na voću u dolini Neretve. Plan obuhvaća razdoblje 2025. – 2027. i usmjeren je na zaštitu mandarina i drugih voćnih kultura od ove izrazito štetne vrste.
Kako upozoravaju stručnjaci, Hrvatska mora ostati na oprezu i pratiti europske trendove u poljoprivredi, jer je, zbog klimatskih i regulatornih promjena, pitanje vremena kada će se i domaći usjevi naći pod većim pritiskom novih i invazivnih štetnika.
