Novi podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja, objavljeni u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.”, otkrivaju zabrinjavajuće trendove u demografiji Federacije BiH. U razdoblju od 2023. do 2024. godine broj stanovnika smanjen je za 0,22 posto, pri čemu su pojedine općine zabilježile izražene padove, dok su rijetke ostvarile rast.
Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u općini Glamoč, gdje je stanovništvo smanjeno za 1,31 posto. S druge strane, Široki Brijeg bilježi najveći porast, s povećanjem broja stanovnika od 0,44 posto.
Među općinama koje najbrže gube stanovništvo, osim Glamoča, ističu se i Pale, Trnovo, Foča, Bosanski Petrovac, Drvar i Bosansko Grahovo. Iznadprosječan pad broja stanovnika zabilježen je i u četiri općine Zeničko-dobojske županije, te po tri općine iz Posavske i Hercegbosanske županije. Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija bilježe pad u po šest jedinica lokalne samouprave, što je na razini prosjeka Federacije BiH. Iznad prosjeka su još po sedam općina iz Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije.
Pozitivan prirodni prirast u 2024. godini zabilježen je u deset općina, što je manje u odnosu na dvanaest takvih općina iz prethodne godine. Najviše ih dolazi iz Zapadnohercegovačke i Sarajevske županije – po tri općine.
Manje djece, manje učenika
Pad broja stanovnika neminovno utječe i na broj učenika u osnovnim školama. Najmanji broj učenika u školskoj 2024./2025. godini zabilježen je u općini Dobretići – svega 4,6 učenika na 1000 stanovnika. Suprotno tome, općina Centar Sarajevo bilježi najveći broj, sa 105,6 učenika na 1000 stanovnika.
Prema istom izvještaju, općine s najmanjim brojem učenika na 1000 stanovnika dolaze iz Unsko-sanske, Posavske i Hercegbosanske županije. Županije s ispodprosječnim brojem učenika su Tuzlanska, Unsko-sanska i Hercegbosanska. Prosječne vrijednosti imaju 27 općina, dok njih 17 ima iznadprosječan broj učenika – najviše iz Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije (po četiri) te Sarajevske županije (pet).
Pregled po gradovima i županijama
Kada je riječ o lokalnim sredinama s najvećim udjelom učenika, po jedan grad iz Sarajevske i Zeničko–dobojske županije ulazi u skupinu s više od 100 učenika na 1000 stanovnika. U Zapadnohercegovačkoj županiji Široki Brijeg bilježi između 85 i 99,9 učenika na 1000 stanovnika, dok su Ljubuški, Grude i Posušje u rangu od 65 do 84,9 učenika.
U Hercegovačko–neretvanskoj županiji općina Čitluk bilježi 85–99,9 učenika na 1000 stanovnika, dok Mostar, Neum, Čapljina, Jablanica i Konjic bilježe nešto niže vrijednosti (65–84,9). Općine Prozor/Rama i Stolac spadaju u kategoriju s 40–64,9 učenika na 1000 stanovnika.
Radno sposobno stanovništvo
Udio radno sposobnog stanovništva (od 15 do 64 godine) znatno varira među općinama. Najniži postotak zabilježen je u Bosanskom Grahovu (50,7 %), dok je najviši u Cazinu (75,2 %). U gradovima i općinama Zapadnohercegovačke županije taj udio iznosi između 66 i 69,9 posto, što je jednako kao u Čitluku, Neumu, Stocu i Čapljini. U Mostaru, udio radno sposobnog stanovništva iznosi između 60 i 65,9 posto.
Uzimajući u obzir ove pokazatelje, jasno je da Federacija BiH, kako na lokalnoj tako i na entitetskoj razini, treba strateške i dugoročne mjere za ublažavanje negativnih demografskih i obrazovnih trendova te očuvanje radno sposobnog stanovništva.
