Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Broćanka Ana Soldo, istaknuta magistrica farmacije, govori o velikim promjenama koje su obilježile ljekarništvo kroz povijest, ali i o budućnosti u kojoj sve veću ulogu imaju personalizirana medicina, farmakogenomika i digitalne usluge poput telefarmacije, prenosi ordinacija.hr.
Od biljnih pripravaka do genskih terapija
Ljekarništvo u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju. Prva javna ljekarna spominje se još 1271. godine u Trogiru, a ubrzo su se počele otvarati i u drugim gradovima poput Splita, Dubrovnika, Raba i Pule. Zagrebačka ljekarna „K crnom orlu“, otvorena 1355. godine, i danas djeluje te predstavlja važan dio kulturne i turističke baštine.
U svojim počecima, ljekarne su bile svojevrsni laboratoriji u kojima su ljekarnici pripremali lijekove od prirodnih sirovina. Danas je situacija potpuno drugačija – farmaceutska industrija razvila je sofisticirane lijekove, uključujući biološke i genske terapije koje mogu trajno izliječiti određene bolesti.
Ljekarnici danas – najdostupniji zdravstveni radnici
Kako ističe Soldo, ključna prekretnica dogodila se sredinom 20. stoljeća kada su ljekarnici s izrade lijekova prešli na njihovo izdavanje i savjetovanje pacijenata. Dodatni iskorak napravljen je uvođenjem koncepta ljekarničke skrbi, koji je usmjeren na pacijenta, edukaciju i prevenciju.
Danas su ljekarnici često prvi kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom. Sudjeluju u cijepljenju, prate kronične bolesnike te imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.
Edukacija pacijenata ključ uspjeha terapije
Jedan od najvećih izazova u zdravstvu je nepridržavanje terapije. Prema istraživanjima, čak polovica pacijenata ne uzima lijekove pravilno.
“Edukacija je ključna. Naš je zadatak pomoći pacijentima da razumiju svoju bolest i važnost redovitog uzimanja terapije” naglašava Soldo.
Upravo zbog toga ljekarne postaju mjesta gdje se ne izdaju samo lijekovi, već i savjeti, podrška i kontinuirana skrb o pacijentima.
Tehnologija mijenja ljekarne
Razvoj tehnologije donosi velike promjene i u ljekarnički sektor. Automatizirana skladišta i robotizacija već smanjuju administrativne i rutinske poslove, dok telefarmacija otvara vrata savjetovanju na daljinu.
Ovakav pristup posebno će koristiti stanovnicima ruralnih područja, kojima će zdravstvene usluge postati dostupnije nego ikad prije.
Personalizirana medicina i “pametni lijekovi”
Jedan od najvažnijih trendova današnjice je razvoj farmakogenomike – grane medicine koja omogućuje prilagodbu terapije genetskim osobinama pacijenta.
Takvi lijekovi djeluju ciljano, imaju manje nuspojava i veću učinkovitost, a najviše se koriste u liječenju onkoloških, hematoloških i imunoloških bolesti. Iako su skuplji, očekuje se njihova šira primjena i kod kroničnih bolesti.
Izazovi: dostupnost lijekova i radni uvjeti
Farmaceutska industrija suočava se i s izazovima, poput ovisnosti Europe o sirovinama iz Azije, ali i nedostatka stručnog kadra u ljekarnama.
Soldo upozorava na pritisak s kojim se ljekarnici svakodnevno susreću, ali i izražava optimizam da će zakonske promjene i veća briga za mentalno zdravlje zaposlenika donijeti poboljšanja.
Ljekarne budućnosti
U budućnosti, ljekarne bi mogle imati još veću ulogu u prevenciji bolesti, jer su jedine zdravstvene ustanove koje posjećuju i zdravi ljudi.
“Rana detekcija bolesti može značajno olakšati liječenje i smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava” ističe Soldo.
Naglašava i važnost empatije u radu s pacijentima, koja će u budućnosti biti jednako važna kao i stručno znanje.
Poruka mladima
Za mlade koji razmišljaju o karijeri u farmaciji, Soldo ima jasnu poruku – riječ je o zanimanju koje traži znanje, ali i ljubav prema radu s ljudima.
Posebno ističe kako je proglašenje 2025. godine Godinom ljekarništva u Hrvatskoj veliko priznanje struci koja se ubrzano razvija i prilagođava novim izazovima.
